Isplati se ulagati u nuklearnu fuziju i fisiju, mineralizaciju ugljika, uklanjanje previše nakupljenoga otopljenog ugljikova dioksida iz mora kako bi se smanjila kiselost oceana, termalnu energiju iz vrućih stijena pod zemljom i izravno hvatanje zraka strojevima za pročišćavanje. Pa kad sve to zagovara sveprisutni filantrop i dušebrižnik Bill Gates, zašto ne biste i vi imitirali i iskoristili njegove investicijske modele?
U svojoj nedavno objavljenoj knjizi 'Kako izbjeći klimatsku katastrofu' (How to Avoid a Climate Disaster) Bill Gates daje lijek za očuvanje Zemlje – ispuštanje stakleničkih plinova moramo svesti na ništicu. Tvrdi da energiju Sunca i vjetra kojom se već koristimo treba rasporediti brže i pametnije te stvoriti i uvesti revolucionarne tehnologije koje će nas odvesti do tog cilja. Puko smanjivanje onečišćivanja neće pomoći, kaže Gates, jer je jedini pravi ishod potpuno uklanjanje ispuštanja CO2.
To je teško ostvarivo, ali ističe da smo na to prisiljeni zato što će porast temperature uslijed promjena u prirodi utjecati na ljude diljem svijeta. Rješenje vidi u tehnologijama koje već postoje te onima koje će tek doći poticanjem inovacija u idućih nekoliko desetljeća. Neke korake po njemu možemo poduzeti i sada, jer postoji želja i ciljevi za rješavanje problema s uvjetom da se sve više nacionalnih i lokalnih čelnika širom svijeta obveže da će se uključiti.
Milijarderi na okupu
Potreban je, naglašava Gates, i plan postizanja smanjenja zagađenja, koji mora obuhvatiti područja fizike, kemije, biologije, inženjerstva, politologije, ekonomije, financija i druga. Tvrdi da treba ulagati u nuklearnu fuziju i fisiju, mineralizaciju ugljika, pri čemu se CO2 uklanja iz zraka i skladišti u obliku karbonatnih minerala poput kalcita ili magnezita, u uklanjanje previše nakupljenoga otopljenog CO2 iz mora kako bi se smanjila kiselost oceana, u termalnu energiju iz vrućih stijena pod zemljom i izravno hvatanje zraka pomoću strojeva za pročišćavanje. S obzirom na to da za sada najnapredniji solarni paneli koriste tek oko četvrtinu Sunčeve energije, potrebno je naći rješenje za prekide u dobivanju obnovljive energije, sezonske razlike u njezinoj opskrbi i visoke troškove skladištenja.
Mnogo više bi se trebalo učiniti pri hvatanju otpuštenog CO2 prije nego dođe u atmosferu iz energetske, prijevozne i proizvodne djelatnosti kako bi ga se uskladištilo pod zemljom ili u dugotrajnim betonskim spremnicima, pa i spajajući CO2 s kalcijem, pri čemu se dobiva vapnenac koji bi mogao biti zamjena za beton.
Zbog toga mora se ulagati u nove tehnologije, pa je Gates prije šest godina osnovao Breakthrough Energy Ventures (BEV), fond rizičnoga kapitala za poticanje razvoja energetskih tehnologija u sklopu organizacije Breakthrough Energy (BE). Nedavno je prikupio milijardu dolara za drugi krug BEV ulaganja nakon što je, još prije, prvom milijardom podržao 45 razvojnih tvrtki. Uz Gatesa, u fondu su i Jeff Bezos (Amazon), Mike Bloomberg (Bloomberg L.P.), Richard Branson (Virgin grupa), Jack Ma (Alibaba grupa), Georg Soros (Soros Fund Management), Mark Zuckerberg (Facebook)...
Zabrinutost zbog klimatskih promjena nagnala ih je da osnuju fond preko kojeg će podržati inovacije u potpunom uklanjanju otpuštenog CO2 do 2050., pa su ih brzo prozvali klimatskim kapitalistima. BEV okuplja investitore, privatne tvrtke, vlade i istraživačke institucije kako bi se ubrzao dolazak inovacija od laboratorija do tržišta. U sklopu BE-a su i BE Catalyst, BE Sciences, BE Policy and Advocacy, BE Fellows, BE Ventures Europe i BE Solutions Canada.
Pouke neuspjeha
BEV se pojavio u trenutku zamaha drugog vala ulaganja u čistu energiju jer se ulaganje u razvojne tvrtke zainteresirane za smanjenje CO2 popelo 40 puta: s 400 milijuna u 2013. na 16 milijardi dolara u 2019. Početak takvih 'zelenih' ulaganja nije bio nimalo uspješan, jer su fondovi rizičnoga kapitala od 2006. do 2011. izgubili više od polovice uloženih 25 milijardi dolara. Povećanju gubitaka kumovala je i svjetska financijska kriza, ali prema Bloomberg Greenu, stručnjaci vjeruju da se to dogodilo i zbog teškoća u osnovnoj ulagačkoj filozofiji. Naime, rizični fondovi pokušavali su ponoviti uspjeh s internetskim razvojnim tvrtkama, očekujući povrat od ulaganja u čistu tehnologiju za manje od pet godina, a ulagalo se uglavnom u obnovljivu električnu energiju, biogoriva i električna vozila, čiji rast ovisi o državnim propisima.
Gates ne bi bio Gates da nije učio iz tog neuspjeha te je povećao očekivani povrat na 20 godina i uključio više područja koja će poticati – poljoprivredu, građevinarstvo, proizvodnju i prijevoz. Od razvojnih tvrtki je BEV zatražio i da prikažu kako će smanjiti najmanje 500 milijuna tona otpuštenog CO2 na godinu, što je oko jedan posto ispuštene količine u svijetu.
Potrebna nova tržišta
Osim na ulagače, BEV se oslanja i na akademike, poduzetnike, bankare ili bivše vladine dužnosnike kako bi što bolje procijenili izvedivost i potencijal novih tehnologija, ne ocjenjujući samo zamisli i ljude koji stoje iza njih. Tvrtke koje se bave čistom tehnologijom mogu tek na duge staze prikazati jesu li isplative, pa je stoga važno dobro utvrditi hoće li novac uložen u njih biti bačen ili će se dobro iskoristiti.
Prvi krug uključivao je ulaganja u složene tehnologije, uključujući skladištenje energije, rudarstvo litija, električno zrakoplovstvo, dobivanje sintetičkoga palmina ulja, čelik bez ugljika, hidroelektrane te nuklearnu fuziju. Glavni ulagači u prvom krugu bili su Bezos, Bloomberg, Branson i Ma te Mukesh Ambani (Reliance Industries Ltd) i Chris Hohn (The Children's Investment Fund Foundation). Mnogi od njih uključeni su u drugi krug, navodno su im se priključili i neki novi milijarderi koji su sada ostali nepoznati.
Milijardu dolara iz drugog kruga podijelit će 40 do 50 razvojnih tvrtki, piše Bloomberg Green, koje će se ovaj put morati baviti težim klimatskim izazovima poput zelenijih čeličana, cementara, prijevoza na velike daljine te izravnog hvatanja zraka i vodika. Ako neće biti dovoljno razvojnih tvrtki u nekim područjima, BEV će ulagati u pokretanje takvih tvrtki. Stoga će sastavnica BE Catalyst financirati velike pilot-projekte koji bi trebali smanjiti troškove tih tehnologija kako bi ih tržište moglo lakše prihvatiti.
Da ulaganje BEV-a u razvojne tvrtke u ranoj fazi bez očekivanja brzog povratka ima smisla, pokazuje tvrtka QuantumScape, koja proizvodi litij-ionske baterije nove generacije. Naime, QuantumScape uspio je izaći na Njujoršku burzu u rujnu, bez uobičajenog postupka za prvu javnu ponudu kao tvrtka s posebnom namjenom. Početna procjena ponude iznosila je tri milijarde dolara, no ona se popela na 20 milijardi, bez obzira na to što će se njezine baterije na tržištu pojaviti vjerojatno za četiri godine.
Javno-privatna partnerstva
Otvaranje, pak, novih tržišta nije nimalo jednostavno, iznosi Fortune, zato što su novi proizvodi skuplji i neučinkovitiji u odnosu na postojeće, a dodatan loš čimbenik je brzina, važna zbog klimatskih promjena koje se pokušava sustići i nadjačati. U BEV-u misle tome doskočiti javno-privatnim partnerstvima kao u slučaju kanadske tvrtke CarbonCure u koju je BEV mnogo uložio, a koja uzima dio ugljika ispuštenog pri proizvodnji cementa i ponovno ga ubrizgava u beton.
Time se beton jača i smanjuje ispuštanje ugljika od 10 do 30 posto, što jest daleko od potpunog smanjenja CO2, ali je moguće nadograditi postupak CarbonCurea spajajući s njim druge tehnologije koje smanjuju zagađenje. Kako bi tehnologije poput ove CarbonCurea bile isplative potrebni su kupci, poticaji za kupnju (uz pomoć države stvara se umjetno tržište) ili još inovatora, pa tu BEV dolazi na svoje. Razvija, naime, program Fellows, koji će omogućiti znanstvenicima da svoju tehnologiju stave na tržište posebno ciljajući na kemičare i sve znanosti povezane s klimom, objašnjava Fortune. Namjera je potaknuti znanstvenike izravnim financiranjem da razmišljaju o stvarnoj primjeni svojih izuma.
Gates protiv Muska
U BEV-u su pri tome svjesni da će mnoge zamisli biti neprovedive zato što za njih treba mnogo vremena, traže visoke kapitalne troškove te je tehnički rizik vrlo visok. Za istraživanje, razvoj, isplativost i izlazak na tržište potrebna je stoga suradnja i podrška vlasti, čega za sada nema.
Ali ima već poznate netrpeljivosti Gatesa i Elona Muska. Dok je Gates u obrani od zagađenja odlučio oko sebe okupiti brojne milijardere, Musk je ostao nekako po strani, ali nije trošio vrijeme. U siječnju je objavio da će dati 100 milijuna dolara najboljim rješenjima za hvatanje ugljika, a neprofitna organizacija XPRIZE Foundation vodit će natječaj koji počinje u travnju. U upravnom odboru XPRIZE-a sjede, primjerice, Larry Page, Arianna Huffington i James Cameron, a nagrade dodjeljuje za inovacije u svemirskim istraživanjima, robotici, zdravstvu, energetici, okolišu te prijevozu. Muskovi natjecatelji morat će dokazati da na dan mogu ukloniti tonu ugljikova dioksida iz zraka te da svoju tehnologiju mogu nadograditi kako bi uklanjala gigatone CO2.
U kolovozu 2022. najboljih će 15 dobiti milijun dolara, a 25 studentskih timova po 200.000 dolara za izradu tehnologije. Tri najbolja rješenja za hvatanje ugljika i njegovo skladištenje na najmanje 100 godina, 2025. osvojit će 50 milijuna, 20 milijuna i 10 milijuna dolara.