Procjenjuje se da će se vrijednost svjetskog tržišta streljačkim oružjem povećati s 8,6 milijardi dolara u 2020. na 9,6 milijardi dolara 2025. Kupuju svi: vojska, policija, građani… Proizvođače oružja nije pogodila koronakriza, no dogodilo se preslagivanje na toj sceni čiji je cilj učiniti prohodnijima dobavne lance i primijeniti nove tehnologije. Znajući koliko je ta industrija uvijek bila inovativna, ne treba u nju ni sada sumnjati
John Wayne i Samuel Colt vjerojatno se preokreću u grobu, ali poslovna je stvarnost okrutna. Česká zbrojovka, naime, kupila je u veljači američku ikonu proizvođača oružja Colt, koji je osnovao slavni izumitelj i poduzetnik Samuel Colt. Colt je svojedobno omogućio proizvodnju revolvera za široko tržište te je do sada opskrbljivao vojne i sigurnosne snage u Sjedinjenim Američkim Državama i svijetu. Česi su se za 220 milijuna dolara dokopali svih dionica Colt Holding Company LLC-a, matične tvrtke Colt's Manufacturing Company LLC-a i podružnice Colt Canada Corp.-a, očekujući da će postati svjetskim predvodnici u proizvodnji malokalibarskog oružja i partner oružanim snagama.
Za udio na svjetskom tržištu utrkivat će se s Glockom, Sig-Sauerom, Smith and Wessonom, Sturm, Ruger & Co.-om te Heckler and Kochom. Osim toga, Sturm, Ruger & Co. potkraj prošle godine preuzeo je za oko 28,3 milijuna dolara Marlin Firearms do tada pod okriljem propalog Remington Outdoor Companyja. GunBroker, najveća svjetska internetska trgovina oružja, u svibnju je ujedno postao dio američkog proizvođača oružja AMMO, Inc.-a za oko 240 milijuna dolara.
Ugroženi građani
Sve te pomake potrebno je sagledati u okviru kretanja na svjetskom tržištu i konsolidacije proizvođača streljačkog oružja, a doc. dr. sc. Robert Barić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i stručnjak za sigurnosna pitanja, kaže da se vrijednost tržišta streljivom procjenjuje na 32,4 milijarde dolara, od čega 13,9 milijardi otpada na komercijalno tržište, a 18,5 milijardi dolara na vojne i policijske potrebe. Prema nedavno objavljenim projekcijama, rekao je, vrijednost svjetskog tržišta streljačkim oružjem povećat će se s 8,6 milijardi dolara u 2020. na 9,6 milijardi dolara 2025. godine.
Povećanu potražnju u svijetu uzrokuje rast djelovanja organiziranoga kriminala i terorizma, militarizacija djelovanja policije, programi modernizacije oružanih snaga izazvani geopolitičkim sukobljavanjem Zapada s Kinom i Rusijom, ali i područnim sukobima te rast civilne upotrebe streljačkog oružja za samoobranu.
– Najveći potencijal rasta prodaje streljačkog oružja vidljiv je u SAD-u i Kanadi, gdje je znatno povećana prodaja oružja unatoč koronakrizi. Američko ministarstvo obrane povećalo je narudžbe streljačkog oružja, a i civilna prodaja je znatno povećana. New York Times u travnju 2020. objavio je da je samo u prva dva mjeseca koronakrize u SAD-u prodano oko dva milijuna primjeraka streljačkog oružja. Širenje koronavirusa nije imalo veće negativne posljedice za proizvođače, premda je u nekim zemljama pala potražnja za lovačkim oružjem te streljačkim oružjem koje se upotrebljava u natjecanjima. Porasla je kupnja streljačkog oružja za samoobranu, a isporuke vojnim i policijskim organizacijama u većem dijelu svijeta poput Sjeverne Amerike, Europe i azijsko-pacifičkog područja nastavile su uzlazni rast. Dio proizvođača u koronakrizi nije mogao isporučiti dovoljne količine streljačkog oružja, pojavile su se i teškoće s opskrbom, no unatoč tome vodeći proizvođači predstavili su nove vrste oružja – iznosi Barić.
Manji kompaktni pištolji
Uvođenje naprednih tehnologija proizvodnje streljačkog oružja kao što su primjene novih polimerskih materijala za okvire pištolja, razvijanje 3D ispisa, novi materijali za cijevi oružja ili upotreba tehnologije metalnog injektiranja potaknulo je ne samo pojavu novih vrsta oružja već i industrijsku konsolidaciju. Češki proizvođač iskoristio je probleme Colta, jednog od najpoznatijih proizvođača streljačkog naoružanja, nastale zbog loše odabrane strategije razvoja, protumačio je Barić. Iako, dodao je, tržište streljačkim oružjem stalno raste, u zadnjih desetak godina promijenio se obrazac potrošnje. Danas kupci nabavljaju manje kompaktne pištolje koje je lako sakriti, poput modela Glock G43, a Colt se prekasno uključio u taj trend.
– Dodatni problem Coltu bio je 2013. gubitak ugovora s američkom vojskom za isporuku karabina M4. Veliki pad prihoda izazvao je proglašavanje stečaja 2015., iz kojeg je tvrtka izašla godinu dana kasnije. Od tada Colt traži novoga kupca. Kupnja posrnuloga Colta uklapa se u strategiju svjetskog širenja poslovanja tvrtke Česká zbrojovka, što uključuje izravni ulazak na američko tržište streljačkog oružja, najveće na svijetu. U istom kontekstu treba sagledati i AMMO-ovu kupnju GunBroker.com-a. AMMO je vodeći američki proizvođač različitih vrsta streljiva za streljačko oružje, a ta kupnja dio je strategije kontrole opskrbnih i prodajnih lanaca, kojima kompanija nastoji nadzirati prodaju, smanjiti troškove i unaprijediti efikasnost poslovanja. Nakon modernizacije proizvodnih pogona i s godišnjom proizvodnom od 750 milijuna komada streljiva AMMO sada može zadovoljiti potrebe svih državnih i civilnih kupaca za streljivom u SAD. Krajnji mu je cilj ekspanzija na svjetsko tržište streljiva za streljačko oružje – iznosi Barić.
Rast HS Produkta
Zasad prema Bariću nema naznake da bi neki od velikih proizvođača streljačkog oružja kupio karlovačku tvrtku HS Produkt, koja se također prilagođava navedenim trendovima. Barić podsjeća da je HS Produkt u relativno brzo postao velik proizvođač streljačkog oružja te je 2001. u partnerstvu s američkom tvrtkom Springfield Armory počeo izvoziti pištolje u SAD. Petnaest godina kasnije, tvrdi, HS Produkt postao je treći najveći izvoznik pištolja u SAD, s 11 posto od ukupno uvezenih pištolja, 574.486 primjeraka vrijednih oko 100 milijuna eura.
– Sklapanje sporazuma o partnerstvu s najvećim europskim proizvođačem streljiva maloga kalibra RUAG Ammotecom u srpnju 2020. korak je HS Produkta prema svjetskom širenju poslovanja. Tim sporazumom dobio je pristup RUAG-ovoj prodajnoj mreži u svijetu, a RUAG pristup širokoj ponudi HS-ovih proizvoda od pištolja do jurišnih puški. Riječ je o novoj RUAG-ovoj strategiji širenja spektra proizvoda od streljačkog oružja i streljiva pa do specijalizirane opreme poput optičkih uređaja i prigušivača pucnja prilagođene zahtjevima kupaca. Kod hrvatskog potencijala proizvodnje i izvoza vojnog naoružanja i opreme u zadnjih nekoliko godina vidljivo je da se ukupni izvoz svih vrsta naoružanja i opreme: streljačko i drugo oružje, nesmrtonosna oružja, vojna i policijska oprema te druge vrste proizvoda poput programske potpore kibernetičkoj sigurnosti, opreme za razminiranje ili remonta američkih ratnih brodova kreće od 300 milijuna dolara naviše, s tendencijom daljeg rasta. Koronakriza nije utjecala na taj trend – tvrdi Barić.
Manji nadigrali veće
Ipak navodi da su kod nas vidljivi slabi rezultati velikih proizvođača vezanih uz državne narudžbe te znatno bolji uspjeh manjih proizvođača specijaliziranog oružja i opreme. Na to je, uviđa Barić, utjecao razvoj hrvatske obrambene industrije u zadnjih četvrt stoljeća, jer je zbog Domovinskog rata Hrvatska bila prisiljena pokrenuti proizvodnju širokog spektra naoružanja i opreme – od streljiva do oklopnih vozila i topničkog oružja, ali nakon rata više nije bilo potrebe ni ekonomskog opravdanja za tako veliku vojnu industriju.
– Umjesto strateškog planiranja daljeg razvoja hrvatske obrambene industrije u skladu s novim okolnostima, poput politike Izraela nakon hladnog rata, sve je prepušteno stihiji. Ishod je bio nestanak ili preusmjeravanje mnogih dotadašnjih proizvođača te stalni problemi velikih sustava ovisnih o državnim narudžbama poput proizvođača oklopnih vozila Đure Đakovića ili hrvatskih brodogradilišta za gradnju vojnih i policijskih plovila, što nije dovoljno za uspješno poslovanje i koji nisu sposobni izaći na svjetsko tržište. To su iskoristile manje tvrtke koje su se u zadnja dva desetljeća uspjele razviti ulaganjem u nove tehnologije te specijalizirane proizvode i koje izvoze zbog nedovoljnih državnih narudžbi. One predstavljaju budućnost hrvatske obrambene industrije. Uz HS Produkt, tu su Šestan-Busch s kacigama i zaštitnom opremom te DOK-ING s opremom za razminiranje, koju je izvezao u 27 zemalja. U koronakrizi Šestan-Busch razvio je i ponudio nove modele zaštitnih kaciga, a DOK-ING počeo prodaju vozila za razminiranje Južnoj Koreji i tamo otvorio stalno predstavništvo. Mogućnost za rast je izrada opreme i programskih paketa u kibernetičkoj sigurnosti gdje su neke hrvatske tvrtke, INsig2 i KING ICT, svoje proizvode prodale NATO-u. Područje zanimljivo hrvatskim tvrtkama je razvijanje posebnoga streljačkog oružja za potrebe vojnika budućnosti – očekuje Barić.
Nije kao na filmu, ali…
A o vojniku budućnosti Barić čuje svakakve priče: da će vojnici biti genetski pojačani i modificirani ili će redovito uzimati narkotike i druga sredstva radi privremenog pojačavanja borbenih sposobnosti. Za Barića je stvarnost ipak drugačija od supervojnika u holivudskim blockbusterima poput 'Univerzalnog vojnika' ili Marvelova serijala o superjunacima ('Captain America').
– Operativno okružje u kome će djelovati vojnici već do kraja ovog desetljeća bit će složenije nego danas i u tom razdoblju počet će se primjenjivati tehnologija za vojnike budućnosti. Nastavljanje robotizacije bojišta (umjetna inteligencija, suradnja vojnika i robota), široki spektar prijetnji koje predstavljaju konvencionalni i neregularni protivnici te različito okružje (gradovi i ekstremna klima) traže i drugačija rješenja. Primjer takvog razvoja bio je britanski program 'FIST' (eng. future infantry soldier technology – tehnologija budućeg pješačkog vojnika) ili američki program 'Soldier 2025.' s ciljem stvaranja modularnih sustava i opreme za svakog vojnika. Njima se željela ojačati svjesnost o stanju na bojištu razvojem uređaja za kriptiranu podatkovnu i radiovezu za svakog vojnika te senzorske sustave za promatranje njegova neposrednog okruženja, GPS prijamnik za određivanje njegova položaja na bojištu i mali zasloni na vojničkim kacigama za prikaz podataka i položaja vojnika. Slijedi opremanje poboljšanim streljačkim oružjem koje dobiva podatke za ciljanje od informacijskih sustava, bolja zaštitna oprema poput pojačane NKB zaštite, lako prilagodljiv zaštitni oklop, egzoskeleton, mogućnost mijenjanja kamuflaže odijela, odora s monitorima za praćenje zdravstvenog stanja vojnika i elektroničkim sustavima za povezivanje s informacijskim mrežama te razvijanje malih energetskih jedinica koje će nositi vojnici – opisuje Barić.