ABB objavio rekordne narudžbe, dionica pala zbog straha od AI-ja

Švicarski industrijski div ABB u trećem je tromjesečju ostvario rekordnih 12,1 milijardu dolara novih narudžbi, čak 40 posto više nego godinu prije, ponajprije zahvaljujući eksplozivnoj potražnji za elektroenergetskom opremom za podatkovne centre. No umjesto nagrade za odlične poslovne rezultate, kompaniju je na burzi dočekala rasprodaja.

 

Dionica ABB-a tijekom današnjeg trgovanja izgubila je oko šest posto vrijednosti, što pokazuje koliko su investitori postali nervozni zbog golemih ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju.

 

Kontrast je tim veći što je ABB nadmašio očekivanja analitičara i povisio godišnje prognoze. Prihodi kompanije u trećem su tromjesečju porasli 14 posto, na 9,7 milijardi dolara, dok je operativna dobit prije kamata, poreza i amortizacije nematerijalne imovine (operativna EBITA) skočila 24 posto, na nešto više od dvije milijarde dolara. Operativna marža povećana je s 19,2 na 20,8 posto.

 

Ipak, neto dobit pripisiva dioničarima blago je pala, s 1,21 na 1,18 milijardi dolara, a investitore očito više od trenutačnih rezultata zabrinjava pitanje koliko će dugo trajati investicijski procvat koji ih je omogućio.

Najveći doprinos rekordnim narudžbama dala je potražnja za opremom za podatkovne centre, gdje je ABB zabilježio troznamenkasti rast narudžbi. Riječ je o segmentu koji posljednjih godina postaje jedan od glavnih pokretača poslovanja europskih proizvođača elektroenergetske opreme.

 

Razvoj umjetne inteligencije zahtijeva sve snažniju računalnu infrastrukturu, a s njom i goleme količine električne energije. Podatkovni centri trebaju transformatore, sustave distribucije električne energije, zaštitnu i upravljačku opremu te tehnologije koje omogućuju učinkovitije napajanje poslužitelja.

 

ABB je upravo u tom području posljednjih mjeseci dodatno proširio ponudu. Kompanija je predstavila sustav Infinitus, namijenjen distribuciji istosmjerne struje u podatkovnim centrima, koji bi trebao omogućiti veću gustoću računalne opreme i učinkovitije korištenje energije. Dio te ponude čini i poluvodički transformator čija se komercijalna dostupnost očekuje u drugoj polovici 2027.

 

Izvršni direktor ABB-a Morten Wierod istaknuo je da je rast narudžbi od 40 posto ostvaren u većini ključnih segmenata poslovanja, a posebno u podatkovnim centrima. Kompanija pritom nastavlja postupno širiti proizvodne kapacitete, nastojeći izbjeći prevelika ulaganja koja bi postala teret ako potražnja oslabi.

Upravo je održivost takve potražnje postala jedno od ključnih pitanja na svjetskim burzama. Velike tehnološke kompanije i specijalizirani pružatelji računalne infrastrukture ulažu desetke milijardi dolara u nove podatkovne centre, često uz znatno oslanjanje na zaduživanje.

 

Dok proizvođači opreme već ostvaruju snažan rast prihoda i narudžbi, investitori sve pozornije prate hoće li vlasnici podatkovnih centara moći ostvariti dovoljno prihoda da opravdaju iznimno visoke troškove izgradnje i financiranja.

 

Zabrinutost je dodatno pojačana rastom troškova kapitala i pitanjem koliko će najavljenih projekata doista biti realizirano. Dionice kompanija povezanih s AI infrastrukturom posljednjih su dana pod pritiskom, a današnji pad ABB-a uklopio se u širu rasprodaju tehnoloških i industrijskih dionica.

 

To, međutim, ne znači da potražnja za elektroenergetskom opremom već slabi. Naprotiv, ABB-ovi rezultati pokazuju da se snažan investicijski ciklus zasad nastavlja. Razlika je u tome što ulagači više nisu spremni automatski nagraditi svaku kompaniju koja posluje u sektoru povezanom s umjetnom inteligencijom.

Unatoč burzovnom pritisku, ABB nastavlja širiti poslovanje akvizicijama. Kompanija je danas objavila da će za približno 495 milijuna dolara steći kontrolni, 51-postotni udio u zajedničkom poduzeću koje će osnovati s japanskim Mitsubishi Electricom.

 

Novo poduzeće obuhvatit će dio Mitsubishijeva poslovanja s niskonaponskom distribucijskom opremom, a ABB će preuzeti i povezane prodajne aktivnosti izvan Japana.

 

Posao bi švicarskoj kompaniji trebao omogućiti snažniji položaj na japanskom tržištu i otvoriti dodatne prilike u azijsko-pacifičkoj regiji, uključujući razvoj podatkovnih centara.

 

ABB je istodobno povisio očekivanja za cijelu 2026. godinu. Sada predviđa usporedivi rast prihoda po stopi u nižem dijelu raspona od 10 do 19 posto, uz poboljšanje operativne EBITA marže za najmanje 2,7 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Razvoj događaja važan je i za hrvatsku industriju, osobito za Končar, koji posljednjih godina snažno raste zahvaljujući povećanoj potražnji za transformatorima, elektroenergetskom opremom i ulaganjima u modernizaciju električnih mreža.

 

ABB, Siemens i Schneider Electric među velikim su europskim kompanijama koje nastoje iskoristiti rast ulaganja u elektrifikaciju i podatkovne centre. Končar posluje na dijelu istih širih tržišta elektroenergetske opreme, premda se proizvodni portfelji i izloženost podatkovnim centrima razlikuju.

 

Za hrvatsku kompaniju ključna je činjenica da rast potreba za električnom energijom i modernizacijom mreža nije povezan isključivo s umjetnom inteligencijom. Energetska tranzicija, elektrifikacija industrije i zamjena zastarjele infrastrukture također stvaraju dugoročnu potražnju za opremom.

 

Ipak, današnja reakcija burze na ABB-ove rezultate pokazuje da rekordne narudžbe više nisu dovoljne da bi investitori zanemarili rizike. Ako bi došlo do većeg usporavanja ulaganja u podatkovne centre, posljedice bi se mogle postupno preliti i na njihove dobavljače.

 

Zasad se takav scenarij ne vidi u ABB-ovim narudžbama. Naprotiv, one rastu rekordnom brzinom. No tržište očito sve jasnije razlikuje trenutačni investicijski procvat od pitanja koliko će on dugoročno biti isplativ.