AZTN ponovno pokrenuo postupak protiv Lidla zbog dobavljača
Novi postupak protiv Lidla pokrenut je nakon anonimne prijave. AZTN je već jednom kaznio Lidl sa 400 tisuća kuna.
Novi postupak pokrenut je nakon anonimne prijave. Lidl je već jednom kažnjen zbog nepoštenih trgovačkih praksi prema trima dobavljačima.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ponovno je pokrenula upravni postupak protiv Lidla Hrvatska zbog sumnje na nepoštene trgovačke prakse prema dobavljačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Postupak je pokrenut nakon što je Agencija zaprimila anonimnu predstavku i ocijenila da postoje indicije da je trgovački lanac mogao prekršiti Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
AZTN je o pokretanju postupka izvijestio 14. listopada, ne navodeći o kakvim je konkretnim postupanjima riječ ni na koje se dobavljače prijava odnosi. Agencija će u postupku utvrditi je li Lidl iskoristio svoju značajnu pregovaračku snagu nametanjem nedopuštenih uvjeta poslovanja.
Iz AZTN-a naglašavaju da pokretanje postupka ne znači da je povreda zakona već utvrđena. Tek nakon prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih relevantnih činjenica Agencija će donijeti odluku. Zbog zaštite poslovnih tajni zasad ne može iznositi dodatne pojedinosti.
Lidl je već bio kažnjen
Ovo nije prvi put da je Lidl predmet postupka AZTN-a zbog odnosa s dobavljačima. Agencija je još 2018. pokrenula postupak protiv tog trgovačkog lanca, a 2019. utvrdila da je iskorištavao svoju značajnu pregovaračku snagu nametanjem nepoštenih uvjeta trima dobavljačima te mu izrekla kaznu od 807.500 kuna.
Lidl je tu odluku osporio pred sudom, nakon čega je AZTN 2021. donio novo rješenje i kaznu smanjio na 400 tisuća kuna. Postupak je konačno okončan 2025. godine, kada je Visoki upravni sud odbio Lidlove žalbene navode i potvrdio odluku Agencije.
Kako je Lider pisao u srpnju 2025., sporna praksa odnosila se na dodatne naknade za osiguranje kvalitete proizvoda. Lidl je od dobavljača naplaćivao paušalnu naknadu određenu kao postotak vrijednosti isporučene robe, iako su ugovori već predviđali redovite kontrole kvalitete na teret dobavljača.
Dodatne kontrole provodile su se na Lidlovo traženje, u laboratorijima koje je sam birao, dok su troškove snosili dobavljači neovisno o rezultatima analiza. AZTN je utvrdio da je riječ o naplati usluga koje nisu pružene dobavljačima te da je takva praksa, koja je trajala dulje od godinu dana, predstavljala tešku povredu zakona.
Novi postupak zaseban je od prethodnog slučaja, a AZTN zasad nije objavio jesu li predmet provjere slične trgovačke prakse ili druge moguće nepravilnosti u odnosima Lidla s dobavljačima.
