Ekodizajn: Uništavanje neprodane odjeće može stajati 50 tisuća eura

Kazna do 50 tisuća eura, povlačenje proizvoda s tržišta i do godinu dana bez sudjelovanja u javnoj nabavi su posljedice koje poduzećima može donijeti kršenje pravila ekodizajna prema novom hrvatskom zakonu. Objavljen je 7. listopada u Narodnim novinama, a stupa na snagu 15. listopada, čime europski okvir za održivije proizvode dobiva konkretne domaće sankcije i pravila nadzora.

Za kupce se iza tog propisa krije jednostavna zamisao. Proizvodi bi trebali dulje trajati, lakše se popravljati i stvarati manje otpada. Za poduzeća to znači da će, ovisno o vrsti proizvoda i pravilima koja se na njega primjenjuju, morati više znati o materijalima koje koriste, dokumentirati njihova svojstva i te podatke učiniti dostupnima.

Također, dio promjene kupci će moći vidjeti već na etiketi. Primjerice, skeniranjem oznake na majici mogli bi doći do podataka o njezinu sastavu, proizvodnji te mogućnostima održavanja i recikliranja. To je ideja digitalne putovnice proizvoda, svojevrsne digitalne biografije koja bi trebala pratiti robu kroz njezin životni vijek. Upravo je o pripremama za takvu promjenu bilo riječi u našem ranijem tekstu o hrvatskoj tekstilnoj industriji. Sada je jasnije i što će se događati kada poduzeća prekrše primjenjive obveze, zakon određuje raspon kazni, odgovornost pojedinih sudionika u dobavnom lancu i ovlasti inspektora.

Više od QR koda na etiketi

Digitalna putovnica jedan je od alata europske Uredbe o ekodizajnu održivih proizvoda, poznate pod kraticom ESPR. Uredba je stupila na snagu u srpnju 2024. i znatno proširila dotadašnji okvir, koji se uglavnom odnosio na proizvode povezane s energijom. Novi pristup omogućuje postavljanje zahtjeva i za druge fizičke proizvode, od njihove trajnosti i mogućnosti popravka do udjela recikliranih materijala i okolišnog otiska.

Točne obveze razrađuju se za pojedine skupine proizvoda. Zato stupanje hrvatskog zakona na snagu 15. listopada ne znači da od toga dana sva odjeća ili sva druga roba mora imati digitalnu putovnicu. Njezin sadržaj i početak primjene ovisit će o odgovarajućim europskim pravilima.

Prilagodba za proizvođače ipak počinje mnogo prije tiskanja oznake. Da bi kupcu mogao ponuditi pouzdane informacije, proizvođač ih najprije mora prikupiti od dobavljača, provjeriti i povezati s konkretnim proizvodom. U složenom lancu nabave to traži usklađivanje podataka između više poduzeća, a često i promjene informacijskih sustava i internih postupaka.

Na to je u našem ranijem razgovoru upozorila i prokuristica Inkopa Marica Risek, ističući potrebu prilagodbe prikupljanja podataka o materijalima, označavanja proizvoda i povezivanja internih baza s digitalnim platformama.

- Uz to, svi podaci o sastavu materijala, mjestu proizvodnje te upute za popravak i recikliranje morat će biti standardizirani, što iziskuje vrijeme, resurse i dodatna ulaganja - rekla je tada Risek.

Posebno je upozorila na manje proizvođače bez razvijene IT podrške, kojima takva ulaganja mogu biti zahtjevna uz već niske marže.

Odgovornost prati robu kroz cijeli lanac

Novi zakon obveze i kazne raspoređuje prema ulozi koju poduzeće ima na tržištu. Proizvođač tako odgovara za sukladnost proizvoda i pripadajuću dokumentaciju, dok uvoznik, distributer i trgovac imaju vlastite obveze provjere i dostupnosti propisanih informacija. Odgovornost obuhvaća i internetsku prodaju. Proizvođačima koji posluju kao pravne osobe za propisane prekršaje prijete kazne od 10 do 50 tisuća eura. One obuhvaćaju neispunjavanje primjenjivih zahtjeva za proizvode, ali i propuste u dokumentaciji, ocjenjivanju sukladnosti i pružanju obveznih informacija.

Ovlašteni zastupnici i uvoznici mogu biti kažnjeni s 10 do 40 tisuća eura, a distributeri i trgovci s 5 do 30 tisuća eura. U rasponu od 5 do 30 tisuća eura predviđene su i kazne za propisane prekršaje internetskih platformi i pružatelja usluga provođenja narudžbi. Uz poduzeće se kažnjava i odgovorna osoba. Kod proizvođača je za nju propisan iznos od 3 do 6 tisuća eura, dok zakon zasebno određuje kazne za obrtnike i druge samostalne djelatnosti.

Novčana kazna može biti tek dio troška

Za poduzeća koja posluju s javnim naručiteljima posebno je važna mogućnost privremenog isključenja iz javne nabave. Za propisane prekršaje ono može trajati od jednog do 12 mjeseci, uz uvjet da je razmjerno težini počinjenog prekršaja i prekršajima koji se mogu očekivati. Isključenje se ne izriče automatski uz svaku novčanu kaznu, no kada je određeno, naručitelji ga moraju provoditi ako tijekom njegova trajanja zaprime ponudu kažnjenog subjekta. Posljedica za takvo poduzeće stoga može biti i gubitak prilike za ugovaranje novih poslova.

Odluka će biti i javno dostupna. Ministarstvo gospodarstva morat će objavljivati popis isključenih subjekata s njihovim nazivom, OIB-om, razdobljem isključenja i pravnom osnovom odluke.

Neprodana roba ne smije se jednostavno uništiti

Posebno su propisane kazne za uništavanje neprodanih proizvoda protivno europskoj uredbi. Pravnoj osobi za to prijeti od 20 do 50 tisuća eura, a odgovornoj osobi dodatnih 2 do 6 tisuća eura. Moguće je i privremeno isključenje iz javne nabave. Poduzeće pritom ne izbjegava odgovornost ako uništavanje prepusti nekome drugome. Zakon obuhvaća i slučajeve u kojima robu uništi treća osoba ili se ona preda na uništenje.

Ipak, nije riječ o općoj zabrani uništavanja svih neprodanih proizvoda. Europska pravila određuju koje su kategorije obuhvaćene, koja su izuzeća dopuštena i na koja se poduzeća zabrana odnosi. Za velike poduzetnike zabrana uništavanja neprodane odjeće, odjevnih dodataka i obuće primjenjuje se od 19. srpnja 2026., dok su mikro i mali poduzetnici izuzeti od te zabrane.

Za srednje poduzetnike predviđen je kasniji rok. Hrvatski zakon izrijekom određuje da članak o kažnjavanju uništavanja neprodanih proizvoda, u dijelu koji se odnosi na njih, stupa na snagu 19. srpnja 2030.

Inspekcija može zaustaviti prodaju i povući proizvod

Osim novčanih sankcija, zakon inspekciji daje ovlasti kojima može izravno utjecati na prodaju. Inspektori mogu narediti otklanjanje nesukladnosti, ispravak netočnih ili nepotpunih informacija, zabranu prodaje, povlačenje proizvoda s tržišta ili opoziv od kupaca, a provjere se protežu i na internetske trgovine. Tijekom nadzora moguća je privremena obustava internetskog oglašavanja i prodaje, a u određenim slučajevima, uz dodatne zakonske uvjete, i uklanjanje sadržaja ili ograničavanje pristupa.

Ako se pokaže da proizvod nije sukladan, poduzeće može snositi troškove njegova ispitivanja, prijevoza i kupnje uzoraka. Zakon uključuje i troškove kupnje pod tajnim identitetom, kojom inspektori mogu provjeravati robu ponuđenu na internetu.

Dok će se novi zahtjevi za pojedine proizvode uvoditi prema zasebnim rokovima, hrvatski zakon sada jasno određuje kako će se njihovo kršenje nadzirati i kažnjavati. Za poduzeća je zato prvi korak utvrditi koja se pravila već primjenjuju na njihovu robu i za što odgovaraju, od podataka dobivenih od dobavljača do informacija koje na kraju vide kupci.