Na današnji dan

Poruka kojom je Hrvatska 17. studenoga 1992. ušla u internetsko doba

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

CARNetova internetska veza ostvarena je samo dvije godine nakon što je na CERN-u pokrenut World Wide Web i kreirana prva web stranica

'Zadovoljstvo mi je i čast svima vama staviti na raspolaganje Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu – CARNet, pod motom Sveučilišta povezuju Hrvatsku sa svijetom. Uvjeren sam da će time hrvatska znanost ostvariti potpunu povezanost sa svijetom, ali će, vjerujem, i svijetu pružiti naša ostvarenja.'

Hrvatska u globalnoj mreži

Ova poruka predsjednika Franje Tuđmana svim hrvatskim znanstvenicima prva je komunikacija u Hrvatskoj prenesena računalima preko interneta. Upućena je u utorak 17. studenoga 1992. oko podneva.   

Hrvatska je povezivanjem CARNET-ovog čvora u Zagrebu s Austrijom postala dio globalne mreže internet. Toga dana uspostavljena je prva međunarodna internetska veza koja je domaću akademsku i istraživačku mrežu povezala sa svijetom, čime je Hrvatska prvi put dobila izravan pristup tada još uvijek novoj globalnoj komunikacijskoj infrastrukturi.

Svečano puštanje interneta u rad toga dana u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu bilo je dio proslave 750. obljetnice Zlatne bule. Kako bi okupljenim uzvanicima demonstrirali mogućnosti nove tehnologije, organizatori su na prijedlog Branka Jerena odlučili pretražiti katalog američke Kongresne knjižnice i prikazati zapis o knjizi tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana Bespuća povijesne zbiljnosti.

Kako je nastao web

World Wide Web, sustav kakav poznajemo i na kojem se danas temelji većina internetskih stranica, tih je dana obilježavao dvije godine postojanja. Englez Tim Berners-Lee i njegov kolega Belgijac Robert Cailliau predali su 12. studenog 1990. upravi CERN-a formalni dokument pod nazivom WorldWideWeb: Prijedlog za hipertekstualni projekt. U njemu su prvi put detaljno opisali sustav, web preglednike i servere. 

Berners-Lee je još u rujnu te godine na svom naprednom računalu NeXT počeo pisati kod i do kraja godine kreirao prvu funkcionalnu web-stranicu. Ta je stranica opisivala sam projekt i služila znanstvenicima unutar instituta. Sustav je krajem prosinca iste godine pušten u rad unutar CERN-ove mreže, a šira javnost i ostatak svijeta dobili su pristup World Wide Webu u kolovozu 1991. godine.

Internet je nekad bio privilegij

Iako su se prve web-stranice ubrzo počele širiti, u to vrijeme internet nije bio masovna pojava ni u mnogim razvijenim državama pa se Hrvatska, unatoč ratnim okolnostima, uključila među zemlje koje su relativno rano prihvatile novu tehnologiju.

Posebnu težinu tom iskoraku daje činjenica da je ostvaren usred Domovinskog rata. Dok su se vodile borbe, popravljale prometnice i obnavljala oštećena infrastruktura, istodobno se stvarala i nova vrsta povezanosti. Prve hrvatske znanstvene i obrazovne ustanove dobile su mogućnost elektroničke komunikacije sa svijetom, pristupa međunarodnim bazama podataka i uključivanja u globalne istraživačke projekte.

Brzina povećana tisućama puta

Današnjim korisnicima teško je zamisliti koliko je tadašnji internet bio skroman. Međunarodna veza radila je brzinom od svega 64 kilobita u sekundi, dok su pojedine ustanove u Hrvatskoj bile povezane vezama od 19,2 kilobita u sekundi. Danas se brzine mjere u stotinama megabita ili čak gigabitima u sekundi, pa su internetski priključci tisućama puta brži od onih s početka 1990-ih.

U prvim godinama internet nije služio za pregledavanje internetskih stranica, gledanje videozapisa ili korištenje društvenih mreža. Koristio se uglavnom za elektroničku poštu, razmjenu datoteka i komunikaciju između sveučilišta, instituta i državnih institucija. No upravo su te naizgled skromne mogućnosti otvorile put digitalnoj transformaciji društva.

Plan iz studenoga 1992. predviđao je da bi CARNet do kraja godine trebao omogućiti internetsku vezu za oko 40 posto visokoškolskih i znanstvenih institucija, odnosno oko 70 posto znanstvenika. 

WWW - nezaobilazni dio infrastrukture

Tijekom sljedećih desetljeća internet je iz akademskih krugova ušao u gotovo svaki dom, svaku instituciju i svaku tvrtku. Postao je dio infrastrukture poput struje, vode, kanalizacije… Omogućio je nastanak elektroničkog bankarstva, internetske trgovine, digitalnih medija i brojnih javnih usluga koje su danas sastavni dio svakodnevice.

Koliko je postao važan pokazala je pandemija koronavirusa 2020. godine. Zahvaljujući internetu milijuni ljudi diljem svijeta mogli su raditi od kuće, učenici pratiti nastavu na daljinu, a građani koristiti bankarske, zdravstvene i administrativne usluge bez fizičkog kontakta. Ono što je 1992. bila komunikacijska mreža za nekolicinu znanstvenika postalo je temelj funkcioniranja suvremenog društva.

Kad je Hrvatska 17. studenoga 1992. priključena globalnoj mreži, malo je tko mogao predvidjeti koliko će taj događaj promijeniti svakodnevni život. Od ratnih godina, kada je predstavljao prozor prema svijetu, do današnjeg doba u kojem o njemu ovise gospodarstvo, obrazovanje, javne službe i privatna komunikacija, internet je postao jedna od najvažnijih tehnologija u modernoj hrvatskoj povijesti.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju