Kukurin: Hrvatska ima upola manje kreveta u hotelima od Mallorce

Glavna zvijezda ovogodišnjeg Kongresa hotelijera, koji se 11. i 12. studenoga održava u Poreču, ispao je sam hotel Pical Resort, Valamarova perjanica s pet zvjezdica, otvorena prije šest mjeseci. Tijekom dvodnevnih izlaganja gostiju, hotel je spominjan kao primjer hotelijerstva kakvo hrvatskom turizmu treba za daljnji razvoj.

Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamar Riviere, ispričao je priču o gradnji Picala, čija je izgradnja, umjesto dvije, trajala deset godina, te je govorio o novim trendovima u hotelijerstvu i globalnom turizmu te investicijskom potencijalu u hrvatskim hotelima.

- Udio hotela u hrvatskom turizmu se smanjuje, pao je ispod deset posto. U cijeloj zemlji imamo gotovo upola manje hotelskih kreveta nego španjolska Mallorca. U zadnjih 30 godina, ne da nismo izgradili nove krevete, već nismo ni obnovili postojeće iz 90-ih. Želimo li održivi rast, trebamo nove investicije – istaknuo je Kukurin. Dodao je da na putu ka tome stoje spora administracija, neriješeni zakonski okviri i činjenica da su hotelske investicije, zbog dugog povrata i disbalansa troškova i profita, postale neisplative.

Formula održivog razvoja

Od hotelskih investicija na koncu najviše koristi imaju država i lokalna zajednica, smatra Kukurin, dodajući da će 30 posto prihoda Picala izdvojiti za porezna davanja, što iznosi 19 milijuna eura. U investicijskoj perspektivi smatra da najprije treba podignuti kvalitetu postojećih hotelskih objekata i kampova, zatim u turističku funkciju staviti objekte u vlasništvu države, poput bivših vojnih objekata, tvornica i odmarališta, a tek onda raditi na greenfield projektima.

Kukurinova formula održivog razvoja turizma jest povećana potrošnja kroz kvalitetu, produljenje sezone koje nikako da se dogodi i što veći udio domaćih i lokalnih proizvoda, za kojima postoji sve veća potražnja među gostima.

Za produljenje sezone potrebni su nam, kaže, kapaciteti koji mogu raditi cijele godine, što podrazumijeva infrastrukturu poput grijanja, wellnessa, dječjih igraonica, zatim proizvod, odnosno motiv poput kongresa, sporta ili wellnessa, i sadržaji u destinaciji, bez čega sve drugo nije održivo i nema ni smisla. Ulogu javnog sektora smatra vrlo važnom u održivom razvoju, kako kroz izgradnju javne infrastrukture, tako i zbog nekog konsenzusa oko ciljeva u kojem smjeru treba ići ukupan razvoj destinacije.

Valamar surađuje s 200-tinjak domaćih proizvođača i OPG-ova, a udio domaćih proizvoda u njegovim hotelima iznosi 80 posto, na što je Kukurin posebno ponosan. Doći do toga, kaže, nije lako, ali je moguće ukoliko hotelijer domaći proizvod prestane promatrati kao trošak, već kao prihod. Ukoliko gost prepozna domaću kvalitetu, ona se može i bolje naplatiti.

Osvrnuo se i na nadolazeće trendove koji će obilježiti turizam u idućih pet do deset godina, među kojima su umjetna inteligencija, za koju smatra da će jako brzo preuzeti informacijski i rezervacijski dio usluga. Svjestan neizbježnosti AI-ja, Kukurin je ipak rezerviran prema krajnjem ishodu do kojeg nas tehnologija može dovesti.

AI je prijetnja, a ne prilika

- Umjetna inteligencija će definitivno napraviti neku promjenu i više ju promatram kao prijetnju nego priliku. Pogotovo hotelima koji se tehnološki neće prilagoditi novim načinima prezentacije i rezervacije i zbog toga će izgubiti goste. Drugu prijetnju vidim u back officeu, gdje AI preuzima poslove recepcije, računovodstva i sl. Trenutno AI alati nisu skupi, ali se može dogoditi da će u jednom trenutku postati skupi. Gdje će nestati efikasnost koju smo dizali godinama? Otići će u neke 'cloud' američke sustave. I još jedna stvar. Ako krenemo s implementacijom, naši će radnici izgubiti znanje koje predstavlja vrijednost, pogotovo one iduće generacije koje će samo stiskati 'enter' – slikovito je opisao Kukurin.

Njegova vizija turističkih kretanja u idućih pet do deset godina jest da će najveći rizik sektora biti nestabilnost koja će potrajati. Stoga poslovni sustavi taj rizik moraju ubaciti u svoje poslovne planove.

Kukurin smatra da se pritisci troškova više ne mogu kompenzirati visokim cijenama, pogotovo troškovi radne snage. Ukoliko hotelima padne profitabilnost, dioničari će zaustaviti investicije, a onda u pitanje dolazi daljnji razvoj industrije.

- Hrvatskoj ne treba više turista, nego više vrijednosti od turizma. Za to je potrebno više kvalitetnog smještaja koji može raditi cijele godine: prvenstveno hotela, ali i kampova te pravog obiteljskog smještaja s domaćinom koji radi tijekom cijele godine – zaključio je Kukurin, dodajući da fokus treba prebaciti s broja noćenja na lokalnu zajednicu.