Biznis i politika

Novi udar: Tajni inspektori kreću u lov na ilegalne iznajmljivače

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Od 2027. u nadzor se uključuju carina i komunalni redari, a od svibnja apartmani će za oglašavanje morati imati registracijski broj

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, o kojem će se raspravljati u Hrvatskom saboru, jedan je od temeljnih zakona u sektoru turizma, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada'.

Novim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti Vlada najavljuje odlučniji obračun s neregistriranim iznajmljivanjem i sivom ekonomijom, uz stroži nadzor, veće kazne kao i registracijske brojeve za smještajne jedinice. 

Iznajmljivače čekaju nova pravila i kontrole

Iako se promjene predstavljaju kao način uvođenja reda na turističkom tržištu i zaštite legalnih iznajmljivača, novi propisi otvaraju i brojna pitanja o budućnosti privatnog smještaja.

- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti jedan je od naših temeljnih zakona - rekao je ministar Glavina te pojasnio da se on odnosi i na pružanje usluga smještaja, ali i na pružanje usluga usluživanja jela i pića.

Odnosi se na usluge od fast fooda do vrhunskih restorana te od privatnih iznajmljivača do hotela, kampova itd., kazao je Glavina i naglasio kako se radi o vrlo važno zakonskom aktu. Nakon devet izmjena donosi se novi zakon, koji je, kako ističe, uistinu sveobuhvatan.

- Možda je najvažnija stvar koja se tiče ovoga zakona da se njime najoštrije, najjasnije i najkonkretnije do sada pokazuje želja i volja države da se obračuna s neregistriranom djelatnošću, dakle radom na crno i radom u sivoj zoni, na način da kroz cijeli niz odredbi i promjena olakšavamo nadzor. Uvodimo dodatna tijela u nadzor, osim Državnog inspektorata uvodimo i carinu i komunalne redare - poručio je Glavina te dodao da je carina bila i primarno zadužena za kontrolu nadzora neregistrirane djelatnosti.

Mobilne carinske jedinice kontrolirat će ugostiteljske objekte

Smatra da je neregistrirana djelatnost jedan od najvećih mogućih prekršaja u poslovanju, ne samo s pozicije izbjegavanja svih obveza prema državi, regionalnoj i lokalnoj zajednici, nego se neregistriranom djelatnošću može potencijalno dovesti u pitanje sigurnost i ugroziti život gostiju, bilo da se govori o hrani i piću ili nekoj drugoj ugostiteljskoj djelatnosti.

Osim Državnog inspektorata i carine, prema novom zakonu nadzorom i kažnjavanjem moći će se baviti i komunalni redari. Odlučeno je da sva sredstva prikupljena od kazni, koje su rezultat rada komunalnih redara, u stopostotnom iznosu idu u lokalni proračun.

Glavina je objasnio na koji će način carina provoditi nadzore i kazao da će carinsko nadzorno tijelo u okviru redovne djelatnosti ili opravdane sumnje moći doći u bilo koji ugostiteljski objekt, zatražiti informacije, kontrolirati osobe koje se u objektu nalaze. Tu će najviše pomoći, kazao je, tzv. mobilne carinske jedinice. Po starom zakonu jedino je Državni inspektorat bio zadužen za nadzor neregistrirane djelatnosti.

Uz kaznu slijedi naplata neprijavljene zarade

Minimalna kazna za fizičke osobe je 650 eura. Ministar je dodao da će se osim naplate kazne provoditi i tzv. provjera nepripadajuće imovinske koristi.

- Osim same kazne, ići će se u analizu i u procjenu koliko je ostvareno prihoda temeljem pružanja usluga te na naplatu cijelog tog iznosa. Dakle, kazna plus sve ono što ste eventualno uprihodili - rekao je.

Nakon što se kazna plati, slijedi pečaćenje, a potom postoji vremenski rok u kojem osoba ima zakonsku obvezu prijaviti djelatnost, odnosno registrirati se kao pružatelj usluge te ispuniti sve minimalne zakonske uvjete.

- Mislim da će se svi dionici u turizmu složiti da je neregistrirana djelatnost definitivno jedan od naših najvećih izazova - kazao je ministar istaknuvši kako se privatnim iznajmljivačima, koji ispunjavaju obveze i rade legalno, nastoji pomoći eliminiranjem tzv. nelojalne konkurencije.

Bez registracijskog broja više nema oglašavanja apartmana

Bez registracijskog broja koji će se dobiti od platforme za oglašavanje, ne smije se niti iznajmljivati. Ministar smatra da je to možda jedan od najvećih koraka. Novim zakonom prenosi se EU uredba o razmjeni podataka o kratkoročnom najmu, kazao je i dodao da ta uredba nije usmjerena na obveznike, već na platforme koje obvezuje da u stvarnom vremenu razmjenjuju informacije s nadležnim tijelima u državama članicama.

Oni koji nisu registrirani ne mogu se oglašavati na platformama. Kako se to ne bi dogodilo, za platforme su predviđene visoke kazne.

Dodao je, među ostalim, da se novim zakonom uvodi potpuna digitalizacija procesa.

- Registracijski broj omogućit će komunikaciju između država i platformi i onemogućit će da se nelegalni objekti uopće nalaze na platformama. To je jedan jako bitan korak koji će riješiti puno problema već u startu, jer ako i imate kapacitete, nemate se gdje oglasiti -  kazao je.

Također, izmjenom propisa omogućeno je Državnom inspektoratu pod tajnim identitetom provjeravati stranice za oglašavanje.

Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2027. godine, a rok za iznajmljivače za razmjenu podataka i osiguravanje registracijskog broja je 1. svibnja 2027.

Oko 15.000 iznajmljivača još posluje s privremenim rješenjima

Europskom uredbom propisano je da se registracijski broj može dobiti isključivo kroz sustav e-Turizam.

- Za sve one koji se nalaze u sustavu, gdje je baza podataka potpuno unesena, županijski uredi izdaju rješenja. Eventualno, ako se iz nekog razloga nalazite u bazi koja nije ažurirana, unosite nekoliko podataka samostalno. Kliknete, dobivate povratnu informaciju, dobivate registracijski broj. Registracijski broj stavljate na platforme i to je to - poručio je ministar Glavina.

Registracijski broj se ne izdaje na nositelja rješenja, nego isključivo na smještajnu jedinicu. To znači da iznajmljivač koji ima, na primjer, dvije sobe i dva apartmana, ima četiri registracijska broja. Stoga svaka smještajna jedinica pod svojim registracijskim brojem mora biti evidentirana na platformi.

Oko 15.000 iznajmljivača još ima privremena rješenja i imaju rok za registraciju do kraja 2030. godine. Ministar podsjeća da su privremena rješenja od 2025. godine zabranjena. Dodao je da privremena rješenja, osim iznajmljivača, imaju i ugostiteljski objekti. 

Lokalne vlasti dobivaju ovlasti za ograničavanje turističkog smještaja

Ministar je govorio i o tome da se pravnim osobama i obrtnicima ukida mogućnost otvaranja novih apartmana u višestambenim zgradama uz prijelazni rok od pet godina za postojeće.

Jedinice lokalne samouprave moći će ograničiti ili zabraniti otvaranje novih smještajnih objekata na temelju planova upravljanja destinacijom iz Zakona o turizmu.

Da bi se donijela odluka o ograničenju ili zabrani trebaju se ispuniti dva temeljna preduvjeta. Jedan je studija prihvatnih kapaciteta, a drugi je plan upravljanja, kroz što se vide učinci turističkog prometa, a na temelju čega se potom odlučuje o donošenju odluke o eventualnoj zabrani ili ograničenju. 

Izgradnja Maksimira čeka odluku Državne komisije

Govoreći o početku izgradnje stadiona Maksimir, ministar je rekao da Državna komisija za provedbu kontrole javne nabave mora donijeti odluku.

- Imamo tri žalbe na donesenu odluku o javnoj nabavi u kojoj je odabran onaj prvi nagrađivani projekt i naš je stav tu jasan od početka. Dakle, naravno da poštujemo struku, struci smo i dali priliku da odlučuje u ime nas investitora, ali svakako nećemo ostati ni gluhi ni slijepi na stavove onih kojima je možda to i najvažnije. To su građani koji su ljubitelji sporta, oni koji će odlaziti na stadion i koji će pratiti nogomet, tako da ćemo svoje odluke donositi sukladno odluci Državne komisije koja bi trebala stići ubrzo, a nakon toga i dalje ćemo komunicirati javnosti što ćemo napraviti i kako -  zaključio je ministar Glavina. 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju