Martina Dalić: Žena koju je Agrokor dostigao i u Podravci

Martina Dalić na današnji dan, 13. studenoga, slavi svoj šesti rođendan kao predsjednica Uprave Podravke. Jedna je od rijetkih osoba na hrvatskoj javnoj sceni koje su prošle i poznaju osobno sve sastavnice razvojnog modela triple helix. Ostavila je i još ostavlja trag u znanstvenom, političkom i korporacijskom djelovanju. 

Od Ekonomije moderne do Vlade

Ova Velikogoričanka stručne korijene vuče iz Ekonomije moderne, udruge koju su 2002. osnovali mlađi ekonomisti tržišne orijentacije kao protutežu klasičarima iz već tada okoštaloga Hrvatskoga društva ekonomista. U više je navrata radila u Vladi, dvaput kao ministrica, i to na čelu prirodno suprotstavljenih resora – vodila je financije u vladi Jadranke Kosor i gospodarstvo u vladi Andreja Plenkovića. 

Ima iskustvo predavačice na ekonomskim fakultetima, PBZ-ove glavne ekonomistice, jedne od glavnih pregovaračica u postupku pridruživanja Europskoj uniji, predsjednice Uprave Partner banke, kao i ono stečeno angažmanom u MMF-u, a tu je i aktualna čelna pozicija u Podravci. 

Obilježena kontroverznim spašavanjem Agrokora

Ipak, javnost ju najviše pamti po angažmanu u krizi povezanoj s Agrokorom. U tjednima u kojima je slom najveće kompanije prijetio lančanom reakcijom propadanja pola Hrvatske (ovo nije pejorativno) koordinirala je izradu lex Agrokor. Taj zakon zauvijek će ostati kontroverzan, kao i cijela operacija Agrokor. 

Prva je kontroverzija je li lex Agrokor uopće bio potreban. No što bi se dogodilo u redovitome predstečajnom ili stečajnom postupku, pitanje je za milijun dolara. Dio stručne javnosti zastupa mišljenje da bi na taj način samo tržište najbolje reguliralo odnose između vlasnika kompanije, odnosno dužnika, i vjerovnikā. Rizik od prekida poslovanja Agrokorovih kompanija, što je bila realna prijetnja u ožujku 2017., bio je prevelik, pogotovo kad se uzmu u obzir mogućnosti dužnika da namjesti predstečajnu nagodbu i dugotrajnost stečajnih postupaka. 

Od raskida vladajuće koalicije do ostavke

Zato se država ipak uplela. I sama Martina Dalić bila je svjesna neprirodne situacije u kojoj se našla kao ekonomska liberalka koja s pozicije države vodi postupak spašavanja jedne kompanije. Ipak, u lex Agrokor pomirene su – ako je to uopće moguće – dvije strane: država je intervenirala, ali ne novcem, nego zakonom. 

Kako god, Agrokor je spašen, ali ne i njegova vlasnička struktura. Oko te su kompanije (bile) isprepletene sve moguće interesne skupine: od političkih i sindikalnih do osnivača i ostatka domaćega krupnoga kapitala te stranih ulagača. 

Mostovo upletanje u pokušaj rušenja ministra financija Zdravka Marića (zbog sukoba interesa, jer je na tu poziciju došao s pozicije izvršnoga direktora za strategiju i tržište kapitala u Agrokoru) izazvalo je raskid vladajuće koalicije, a godinu poslije puknule su afere Borg i Hotmail, odnosno ostavke su dali izvanredni povjerenik Ante Ramljak i potpredsjednica Vlade Martina Dalić. 

Uskok nije našao nezakonitosti

Nije sporno da je u postupku Agrokorova spašavanja bilo nedopuštene netransparentnosti, unatoč tomu što je uspjeh uvelike ovisio o brzini postupanja. Nije sretna okolnost ni što je jedan od ljudi koji su pripremali zakon postavljen za izvanrednoga povjerenika. Još je manje sretno što je dio savjetničkih poslova dodijelio agenciji s kojom ima zajedničku prošlost te tako omogućio zaradu. Isto tako nije uobičajeno da se službena prepiska vodi na privatnoj e-adresi. 

Uskok je proveo opsežne izvide kako bi utvrdio eventualne nepravilnosti i sukob interesa, no nije utvrdio obilježja kaznenih djela pa je odbacio kaznene prijave protiv članova grupe Borg. U međuvremenu, u svibnju 2018. Martina Dalić u dogovoru s premijerom podnijela je ostavku kako Vladi ne bi bila dodatan politički uteg. 

Nakon toga napisala je knjigu Agrokor: slom ortačkog kapitalizma u kojoj je iznijela svoju stranu priče, s ponešto gorčine zbog vlastite političke sudbine. 

Agrokor ju stigao i u Koprivnici

Početkom 2021. dobila je utješnu nagradu – poziciju predsjednice Uprave Podravke, gdje dioničarima donosi pozamašne dividende. No Agrokor ju je, makar pod drugim nazivom, i ondje sustigao. Odradila je kupnju Fortenovina poljoprivrednoga kompleksa (Belje, PIK Vinkovci, Vupik) i tako vratila Podravku temeljnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a Baranja je ostala u hrvatskome vlasništvu. 

I taj detalj navodi na zaključak da Podravka ne mora biti posljednja stepenica u karijeri Martine Dalić (59). Poznavatelji prilika stoga ne isključuju mogućnost da bi se prije ili poslije iz Koprivnice, svoga stotinjak kilometara udaljenoga 'Sibira', mogla vratiti u političko-financijsko središte zbivanja.