Raste uvoz rabljenih vozila: kako kupci mogu izbjeći skupe greške

Prevare s brojačem kilometara i skrivena oštećenja ostaju dio stvarnosti hrvatskog tržišta rabljenih automobila. Nažalost, nema znakova da će se to uskoro promijeniti. carVertical, tvrtka za podatke o automobilima, provodi godišnju analizu transparentnosti europskog tržišta vozila kako bi identificirala najrizičnije zemlje za kupnju rabljenih automobila.

Ove godine Hrvatska je zauzela 11. mjesto od 25 zemalja, u odnosu na 15. mjesto u 2024. godini. Među hrvatskim susjedima, Slovenija je zauzela 9. mjesto, Mađarska 18., a Srbija 19. mjesto.

Istraživanje tvrtke carVertical otkrilo je da se u Hrvatskoj još uvijek prodaju automobili s lažiranom kilometražom. Ove godine, 2,2 posto vozila provjerenih u zemlji imalo je lažiranu kilometražu na brojaču kilometara. U prosjeku je kilometraža smanjena za 73.500 km.

U RH vladaju rabljena vozila

- Vozači često imaju određena očekivanja u pogledu kilometraže prilikom kupnje rabljenog automobila. Neki žele model s manje od 100.000 km, dok je za druge ograničenje 200.000 km. Automobile s velikom kilometražom teže je prodati, pa nepošteni prodavači vraćaju brojač kilometara unatrag kako bi vozilo učinili atraktivnijim i povećali profit - kaže Matas Buzelis, stručnjak za automobile tvrtke carVertical.

Na hrvatsko tržište i uvoz ima veliki utjecaj jer je 67,3 posto provjerenih automobila uvezeno iz inozemstva, u usporedbi sa 65,2 posto u 2024. godini. Nažalost, uvozni automobili češće dolaze s izmijenjenom kilometražom ili skrivenim oštećenjima. Prema istraživanju, za 54,3 posto vozila u Hrvatskoj postoje podaci o oštećenjima, a prosječni iznos zahtjeva za odštetu dostigao je 3.100 eura.

- Veći udio uvoznih vozila u pravilu znači i veću vjerojatnost da ćete naletjeti na automobil s 'vraćenim' brojačem kilometara ili prikrivenom štetom. Ključni problem je što različite države (pa i članice EU-a) međusobno ne razmjenjuju podatke o vozilima. Primjerice, njemačko registracijsko tijelo ne dostavlja hrvatskim tijelima očitanja kilometara u određenim točkama, pa se informacije gube čim vozilo prijeđe granicu. Prema našim podacima, najveća stopa vraćene kilometraže prijeti kupcima koji razmatraju vozila uvezena iz Slovenije (6,1 posto 'clocked'), Italije (5,0 posto) i Češke (3,9 posto). Uočili smo i obrazac da se brojač najčešće vraća prije nego što automobil napusti zemlju prve (ili prethodne) registracije. Primjerice, kod vozila iz Slovenije, 4,7 posto imalo je manipulaciju prije dolaska u Hrvatsku, dok se tek 1,4 posto 'uređuje' nakon ulaska u zemlju. Što se tiče oštećenja, udio automobila s poviješću šteta među uvezenima i provjerenima na carVerticalu iznosi: Češka 84,5 posto, Njemačka 77,3 posto, Austrija 73,5 posto. – kaže Buzelis.

Što se tiče starosti automobila, prosječna starost automobila provjerenih u Hrvatskoj bila je 8,2 godine, otprilike isto kao i 2024. (8,1 godina), što pokazuje da hrvatski kupci i dalje preferiraju relativno nove rabljene automobile.

Najtransparentnija tržišta

Ujedinjeno Kraljevstvo ponovno je osiguralo vodeće mjesto na indeksu transparentnosti. Samo 2,3 posto tamošnjih automobila imalo je lažiranu kilometražu, a samo 17 posto imalo je zapise o oštećenjima. Budući da je UK jedna od rijetkih europskih zemalja u kojima se vozi lijevom stranom ceste, manje se oslanja na uvoz. S obzirom na to da samo 2,3 posto vozila dolazi iz inozemstva, rizici za lokalne kupce ostaju relativno niski.

Italija, Njemačka, Švicarska i Francuska zaokružuju prvih pet najtransparentnijih tržišta. Švedska, koja je prošle godine bila na 5. mjestu, pala je na 10. mjesto nakon povećanja uvoza, više oštećenih automobila i većih stopa izmjene kilometraže. Portugal je još jedna zemlja koja je značajno pala na ljestvici, zauzevši 16. mjesto u odnosu na 11. mjesto prethodne godine.

Hrvatska je pokazala najveći napredak i pomaknula se s 15. mjesta na 11.

- Najtransparentnija tržišta nalaze se u Zapadnoj Europi i Skandinaviji. To se pripisuje manjoj ovisnosti o uvozu, višem životnom standardu i većoj otvorenosti pristupu podacima o automobilima. Što više automobila neka zemlja uvozi i što je teža njezina ekonomska situacija, to je veći rizik od prevare s brojačem kilometara i skrivenim oštećenjima. Skandinavske zemlje također pokazuju vodstvo u pogledu određenog stupnja dostupnosti podataka kupcima vozila - objašnjava Buzelis.

indeks transparentnosti

Istočnoeuropska tržišta ostaju najrizičnija

Pet najmanje transparentnih zemalja ostaje nepromijenjeno u odnosu na prošlu godinu. Ukrajina je na dnu, a slijede je Latvija, Litva, Rumunjska i Estonija. Ta tržišta imaju zajedničke karakteristike: visok udio uvezenih automobila, zastarjeli vozni park, široko rasprostranjeno vraćanje kilometraže i visok udio vozila sa zapisima o oštećenjima.

--Mnogi automobili uvezeni u Istočnu Europu već su bili intenzivno korišteni. Kako bi ostvarili brzu zaradu, prodavači često smanjuju kilometražu, prikrivaju oštećenja ili skrivaju povijest automobila. Takva se vozila češće kvare, što znači da umjesto uštede novca pri kupnji rabljenog modela, vozači često na kraju potroše puno više nego što su očekivali. Prekogranično kretanje rabljenih automobila vrlo je teško pratiti i to je glavni razlog zašto se na nekim vozilima krivotvori kilometraža -  kaže Buzelis.

U Ukrajini je bilo 9,5 posto automobila s lažiranom kilometražom, u Latviji 10,8 posto, u Litvi 7 posto, u Rumunjskoj 7,5 posto i u Estoniji 5,9 posto. Udio uvoza kretao se od 61 posto u Rumunjskoj do 78 posto u Ukrajini.

Postoje rješenja

Matas Buzelis kaže kako postoje rješenja i mjere koje bi smanjile manipulacije s rabljenim automobilima.

- Prvo i najvažnije je lakši pristup podacima i njihova razmjena u EU, kako bi služili primarnoj svrsi, izgradnji povjerenja i transparentnosti. Dok su podaci 'zaključani', ne mogu štititi javni interes. Posebno je važno otvaranje podataka iz najvećih izvorišta rabljenih vozila, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije i Italije. Samo Njemačka godišnje izvozi više od 2 milijuna rabljenih vozila u EU; bez pristupa tim zapisima, ta vozila su praktički 'duhovi' s vrlo ograničenom poviješću što je idealno za prijevaru.

Drugo, proaktivniji rad institucija na sprječavanju prijevara, uz uspješna kaznena gonjenja i osude za vraćanje kilometraže i prikrivanje štete. To je teško i zahtjevno (dokazivanje je često problem), ali u kombinaciji sa strožim novčanim kaznama može biti učinkovito.

Treće, sustavna edukacija kupaca. Informirani kupci rjeđe kupuju vozila s kompromitiranom poviješću, što smanjuje likvidnost takvih automobila i destimulira kriminalnu praksu – zaključuje Buzelis.