Velike kompanije dobile novu smjernicu za izbor revizora

Hrvatska revizorska komora (HRK) objavila je novu Smjernicu za ugovaranje i obavljanje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa, kojom se po prvi put na sustavan način uređuje proces zajedničke revizije i odabira revizora. Smjernica se odnosi na najveće subjekte obuhvaćene Zakonom o reviziji, za koje je propisana obveza zajedničke revizije prema kriterijima aktive i broja zaposlenih.

Cilj dokumenta je pružiti jasan i transparentan okvir nadzornim i revizijskim odborima pri donošenju odluka o izboru revizora, ali i postaviti profesionalne standarde za revizorska društva uključena u zajednički angažman. Smjernica definira raspodjelu rada i odgovornosti između revizora, oslanjajući se na najbolje međunarodne prakse, čime se nastoji smanjiti pravna i operativna neizvjesnost te ojačati povjerenje u rezultate revizije.

Poseban naglasak stavljen je na ulogu nadzornih i revizijskih odbora, koji se potvrđuju kao ključni akteri u postupku izbora revizora. Time se dodatno ističe da je odabir revizora sastavni dio sustava korporativnog upravljanja, a ne isključivo tehničko ili formalno pitanje.

- Smjernica je osmišljena kao praktičan alat koji korisnicima revizije daje jasan okvir za vrednovanje ponuda revizorskih društava i strukturirano donošenje odluka, uzimajući u obzir složenost subjekta, potrebne resurse i odgovornost revizorskog angažmana. Jamstvo kvalitetne revizije je odabir na temelju stručnosti, odgovornosti i iskustva, a ne isključivo na cijeni - izjavio je Berislav Horvat, predsjednik Hrvatske revizorske komore.

Smjernica se nadovezuje na ranije objavljeni Kalkulator očekivanih minimalnih sati i indikativnih revizijskih naknada, koji korisnicima revizije omogućuje realniji uvid u opseg rada i potrebne resurse za kvalitetno obavljanje revizije. Uz to, dokument sadrži i dodatke namijenjene revizijskim odborima, koji služe kao praktična pomoć pri pripremi natječajne dokumentacije i definiranju kriterija za odabir revizorskih društava.

Iz Hrvatske revizorske komore poručuju da je cilj ovih alata jačanje povjerenja u financijsko izvještavanje i stabilnost poslovnog okruženja, osobito u segmentu subjekata od javnog interesa, gdje kvaliteta i neovisnost revizije imaju posebno značenje.