Anto Bajo i Davor Galinec u nedavno objavljenom Newsletteru Instituta za javne financije naslovljenom Deset istina o proceduri za države s prekomjernim proračunskim deficitom pojašnjavaju glavne odredbe procedure prekomjernog proračunskog deficita.
Budući da su Paktom o stabilnosti i rastu (SGP) i kriterijima iz Maastrichta utvrđena ograničenja rasta javnog duga i proračunskog deficita, kao i procedura za države s prekomjernim proračunskim deficitom (EDP) koje ne zadovoljavaju fiskalne kriterije iz Maastrichta, autori smatraju kako će Europska komisija vjerojatno primijeniti EDP i na Hrvatsku. Razlog za to je viša razina proračunskog deficita od referentne vrijednosti, ali i rastući javni dug.
Autori navode sljedećih deset istina, iz kojih donosimo najzanimljivije dijelove.
1. Postupak za države s prekomjernim proračunskim deficitom uvodi se zbog stabilizacije državnih financija EU-a i zemalja članica.
Prema kriterijima iz Maastrichta, proračunski deficit konsolidirane opće države zemlje članice ne smije biti veći od 3% BDP-a, a dug opće države 60% BDP-a (prema ESA 95 definicijama). U slučaju prelaska referentnih veličina aktivira se EDP, čiji je glavni cilj osigurati da se države članice pridržavaju kriterija iz Maastrichta.
2. EDP traje tri godine, a prema preporukama Europske komisije šest mjeseci je rok za poduzimanje radnji za smanjenje deficita.
Postoje i izuzeci, pa je Bugarska bila u EDP-u dvije godine s primarnim ciljem smanjenja proračunskog deficita jer je javni dug nizak - ispod referentne vrijednosti za primjenu EDP-a. Ukoliko se ciljevi ne ostvaruju i ne poduzimaju odgovarajuće mjere, EDP se može i produljiti. Tako je u Madarskoj izlazak iz EDP-a trajao devet godina (od 2004. do 2013.).
3. Premda je EDP primarno usmjeren na proračunski deficit, jednako se primjenjuje i na javni dug.
Država članica koja se nalazi u EDP-u mora tijekom trogodišnjeg razdoblja smanjiti jaz između postojeće razine javnog duga i referentne razine od 60% BDP-a za prosječno 1/20 godišnje.
4. Predviđene kazne za nepridržavanja EDP-a su novčane u postotku BDP-a ili ograničenja pristupa sredstvima strukturnih fondova.
Kazne za zemlje članice Eurozone predviđene su u obliku depozita i utvrđuju se u iznosu od 0,2 do 0,5 % BDP-a dotične zemlje (sukladno odredbama tzv. 6 pack seta pravnih akata EU-a). Ostale članice EU-a mogu biti privremeno uskraćene za povlačenja sredstava iz fondova EU-a.
5. Fiskalna transparentnost je značajna.
Ukoliko se država članica ne pridržava preporuka u okviru EDP-a i ne dostavlja vjerodostojne statističke podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu iskazane na ESA 95 načelima (dvaput godišnje, krajem ožujka i krajem rujna), Eurostat (statistički ured Europske komisije) može javno iskazati tzv. "rezervacije na kvalitetu podataka" i korigirati pokazatelje deficita i duga koje je u EDP izvješću iskazala država članica.
6. EDP se temelji na metodologiji ESA 95, koja se razlikuje od GFS-a Međunarodnog monetarnog fonda po kojem je Hrvatska vodila državne financije.
Po ESA 95, proračunski deficit i javni dug je veći zbog šireg obuhvata jedinica sektora opće države i vrsta financijskih transakcija/instrumenta koji ulaze u izračun.
7. Većina država članica EU-a ne ispunjava kriterije iz Maastrichta - 2012. je 16 država imalo višu razinu proračunskog deficita, a 14 država višu razinu javnog duga.
Tijekom 2012. najveće proračunske deficite imale su Španjolska (10,6% BDP-a), Grčka (10% BDP-a), Irska (7,6% BDP-a), Portugal (6,4% BDP-a) te Cipar i Velika Britanija (po 6,3% BDP-a). Tek je 11 država 2012. bilježilo deficite manje od 3% BDP-a.
8. Od 27 zemalja članica njih 25 je dosad bilo u EDP-u.
Jedino Estonija i Švedska nisu bile obuhvaćene EDP-om, a trenutačno se u njemu nalazi 16 država članica.
9. Zbog brojnih financijskih rizika, Hrvatska će vjerojatno ući u EDP.
Hrvatska će Eurostatu prvi puta u svojstvu države članice dostaviti podatke o proračunskom deficitu i dugu opće države u sklopu EDP notifikacije, a tijekom druge polovice listopada podaci će biti istovremeno javno objavljeni na mrežnim stranicama Eurostata i DZS-a. U Hrvatskoj su za sada javno dostupni podaci iskazani po GFS-u, prema kojem je proračunski deficit opće države od 2010. iznad 3% BDP-a, a dug opće države u lipnju 2013. je na razini 53,7% BDP-a.
10. Europska komisija ne preuzima kontrolu proračuna Republike Hrvatske.
Prilikom stupanja države članice u EDP, temeljem Članka 126(7) Sporazuma o funkcioniranju EU (TFEU), Europsko vijeće - na prijedlog Europske komisije - državi članici daje Preporuku za izlazak iz situacije prekomjernog deficita. U Preporuci su postavljeni ciljevi koji moraju biti ostvareni, no Europska komisija ne preuzima kontrolu nad izvršenjem proračuna države članice tako da izravno predlaže mjere, ni na prihodnoj ni na rashodnoj strani proračuna.
Cijeli Newsletter možete pročitati OVDJE.