Prvi put nakon bankarske krize 1998. godine, hrvatske su banke prošlu godinu završile u minusu, čemu je najviše prinodio trošak konverzije kredita vezanih uz švicarski franak, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Naime, prošlu je godinu 28 hrvatskih banaka završilo s ukupnim bruto gubitkom u iznosu višem od 4,7 milijardi kuna, a iz HNB-a su na Hinin upit potvrdili da je to prvi put od bankarske krize 1998. godine, kada je ukupni bruto gubitak banaka iznosio od 2,7 milijardi kuna, odnosno 2,9 milijardi kuna u neto iznosu. Iako je iznos bruto gubitka iz prošle godine značajno veći od onog iz 1998. godine, iz HNB-a ističu da je te rezultate potrebno staviti u odnos s imovinom i kapitalom, da bi se izračunale stope povrata i usporedila profitabilnost banaka 1998. i 2015. godine.
- Pokazatelji profitabilnosti ROAA i ROAE - prinos na prosječnu imovinu (prije poreza) i prinos na prosječni kapital (nakon poreza) - u 1998. godini iznosili su -2,8 i -16,1 posto, a u 2015. ti pokazatelji iznose -1,2 i -8,3 posto, ističu iz HNB-a.
Hypo generirala gotovo polovicu ukupnog gubitka
S gubitkom je, prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, 2015. godinu završilo čak 15 banaka, a najveći gubitak iz poslovanja iskazala je Hypo Alpe-Adria-Bank i iznosio je 2,25 milijardi kuna ili 47,5 posto ukupnog bruto gubitka svih banaka u prošloj godini.Iz te banke ističu da je poslovni rezultat za 2015. godinu "prvenstveno rezultat neminovnog negativnog učinka švicarskog franka, te dijelom završetka internog restrukturiranja i temeljitog čišćenja bilance u skladu s procesom privatizacije, a što je imalo negativan jednokratni učinak". Pritom ističu da je "neupitni dokaz stabilnosti budućeg poslovanja Hypo banke stopa adekvatnosti kapitala veća od 22,66 posto, što je druga najbolja stopa i što jamči kako se prošlogodišnji rezultat ni na koji način neće negativno odraziti na buduće poslovanje banke, niti na klijente".
- I tijekom 2015. godine Banka je ostvarila pozitivne poslovne iskorake, poput više od 4,5 milijardi kuna plasmana, značajnog rasta plasmana u segmentu malog i srednjeg poduzetništva, osjetno poboljšala ključne poslovne indikatore poput omjera kredita i depozita, akvizirala je nove klijenata, razvijala moderne proizvode i usluge, a usto Banka ima i daleko najbolji te od prosjeka industrije dvostruko niži omjer nenaplativih kredita, zaključuju iz Hypo banke.
Glavni krivac ‘švicarac‘
Po iznosu gubitka u prošloj godini slijede Erste & Steiermaerkische banka, s 1,24 milijarde kuna gubitka, te Zagrebačka banka, koja je prošlu godinu završila s bruto gubitkom od 662,3 milijuna kuna, dok je Raiffeisenbank Austria poslovala s 310,7 milijuna kuna bruto gubitka. Gubitak iz poslovanja Sberbanke iznosi 244,6 milijuna kuna, dok je OTP banka iskazala 156,5 milijuna kuna bruto gubitka.Riječ je o šest od osam banaka koje su na hrvatskom tržištu nudile kredite vezane uz švicarski franak, a koje su prošle godine, radi primjene tzv. zakona o konverziji, odnosno izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju, morale izdvojiti značajne iznose za troškove konverzija. Primjerice, prema podacima objavljenima u nerevidiranim godišnjim izvješćima, samo Zagrebačka banka je za tu svrhu izdvojila 2,64 milijarde kuna, a Privredna banka Zagreb 1,31 milijardu kuna.HNB je, pak, u svom posljednjem Biltenu objavio podatak da je samo u prosincu, koji je obilježio početak procesa konverzije i djelomičnog otpisa kredita u ‘švicarcima‘, u eurske kredite konvertirana 2,1 milijarda kuna, a otpisana milijarda kuna kredita.Preostale dvije banke koje su također nudile kredite u ‘švicarcima‘, PBZ i Societe Generale - Splitska banka, prošlu su godinu završile u plusu, i to PBZ u bruto iznosu nešto nižem od 208 milijuna kuna, a Splitska banka od 156,8 milijuna kuna. Iako je riječ o dva najviša iskazana dobitka iz poslovanja među 28 banaka, ipak su iznosi značajni manji od dobiti iskazane prethodne godine, koja je za PBZ iznosila više od 820 milijuna kuna, a Splitsku banku gotovo 250 milijuna kuna.Među bankama s najvećim iskazanim gubicima je i Jadranska banka, koja je 2015. poslovala s bruto gubitkom od 198,3 milijuna kuna, a nad kojom je početkom listopada prošle godine na prijedlog HNB-a otvoren sanacijski postupak.U minusu su prošlu godinu, pokazuju podaci HNB-a, završile i Veneto (64,7 mln kn), Imex (59,7 mln kn), Vaba (50,4 mln kn), Karlovačka (9,2 mln kn), Samoborska (7,8 mln kn), Slatinska (6,4 mln kn) i Tesla štedna banka (5,2 mln kn). Također, gubitak iz poslovanja, i to u iznosu od 35,4 milijuna kuna, prošle je godine iskazala i Banka Splitsko-dalmatinska, a iz HNB-a napominju da je nad tom bankom zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o adekvatnosti kapitala u tijeku poduzimanje supervizorskih mjera.Od 13 banaka koje su prošle godine poslovala s dobiti, nakon spomenutih PBZ i Splitske banke, slijedi Hrvatska poštanska banka, čija dobit iz poslovanja za 2015. iznosi 126,3 milijuna kuna, dok bruto dobit Istarske kreditne banke iznosi 15,5 milijuna kuna.Bruto dobit iskazale su i Štedbanka (9,6 mln kn), Banka kovanica (9,5 mln kn), Kreditna banka Zagreb (8,4 mln kn), BKS Bank (7,9 mln kn), Croatia (5,9 mln kn) i Podravska banka (5,7 mln kn), Kentbank (3,9 mln kn) te Partner (1,7 mln kn) i Primorska banka (334 tisuće kuna).
Zaba još uvijek najveća
Podaci HNB-a pokazuju i da je, iskazano vrijednošću ukupne imovine, i na kraju 2015. najveća hrvatska banka bila Zagrebačka banka, s imovinom od gotovo 106 milijardi kuna, što čini 26,4 posto ukupne imovine svih 28 banaka koje trenutno posluju u Hrvatskoj. Naime, ukupna imovina svih banaka u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosila je 393,5 milijardi kuna i bila je 0,43 posto manja nego godinu ranije. Drugu poziciju zadržala je Privredna banka, s imovinom vrijednom 69,7 milijardi kuna, odnosno udjelom na tržištu od 17,3 posto, dok je na trećem mjestu ostala Erste banka, koja je s 59 milijardi kuna imovine na kraju prošle godine zauzimala 14,7 posto tržišta.
Štedionice u plusu
Za razliku od banaka, pet stambenih štedionica prošle je godine poslovalo s dobiti, i to u ukupnom iznosu od 59,16 milijuna kuna, no i to je niže od 71 milijun dobiti iz 2014. godine, pokazuju podaci HNB-a. Najveću dobit iz poslovanja, od 29,4 milijuna kuna, iskazala je Prva stambena štedionica Zagrebačke banke. Slijede PBZ stambena štedionica, čija bruto dobit iznosi 19,7 milijuna kuna, Wuestenrot, sa 7 milijuna kuna, Raiffeisen štedionica, s 2,3 milijuna kuna, te HPB stambena štedionica s nešto više od pola milijuna kuna bruto dobiti.