U Zagrebu je održana 11. konvencija Hrvatskih izvoznika (HIZ) s naglaskom na "Digitalnu ekonomiju" kao jednim od preduvjeta za rast hrvatskog izvoza. Cilj ovogodišnjeg skupa u završnom je govoru podcrtao predsjednik udruge Darinko Bago.
- Naš je cilj bio višeslojan. Jedan od njih je bilo malo provokacija državne administracije, željeli smo na primjeru digitalne ekonomije pokazati da je razmišljanje u kojem se oni nalaze zapravo razmišljanje od prije desetak godina i da zanemarivanja ovakvih brzorastućih grana mogu biti vrlo opasna za Hrvatsku. Opasno je iz dva razloga, jedan je što svaka promjena, posebno brza promjena, ima svoje pozitivne i negativne efekte. Mi ne možemo samo računati da će nas pozitivni učinci zahvatiti, a negativni, koji mogu biti značajniji i širi od pozitivnih, zaobići. Drugi cilj je bio senzibilizacija hrvatske javnosti o potrebi izvoza, a treći napomena Vladi da nacionalni program reformi smatramo nezavršenim programom. Mi ga pozdravljamo, ali želimo da se u njega unesu još određene promjene da bi on još više odražavao potrebe hrvatskog gospodarstva i Hrvatske u cjelini. Isto tako, on bi trebao biti profesionalnije napravljen, jer svaki program restrukturiranja mora imati troškovnik aktivnosti, izvore sredstava i ono što je bitno, mora imati program u kojem će jasno biti naznačen kapacitet promjena, odnosno capacity for changes – rekao je Bago pa pročitao završnu Deklaraciju hrvatskih izvoznika.
Panel o digitalnoj ekonomiji
Središnji dio priredbe bila je panel diskusija o digitalnoj ekonomiji kao preduvjetu hrvatskog izvoza, uloga uvodničara je pripala profesoru Mariju Kovaču s Fakulteta računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Zagrebu, a među sudionicima rasprave bili su aktualni ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Tomislav Tolušić, saborski zastupnik Boris Lalovac, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i domaćin, odnosno predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago uz moderatora Mislava Togonala.
Mario Kovač je u uvodnoj prezentaciji pojasnio razloge zašto je digitalna ekonomija glavni predmet rasprave na skupu izvoznika, rekavši da ona prema analizama svjetskog tržišta raste do sedam puta brže od ostatka industrije i gospodarstva i da 90 posto danas konkurentnih poslova zahtjeva neke, barem temeljne IT vještine. Nadalje, IT sektor, pa uzgredno i digitalna ekonomija, privlači 50 posto svjetskih investicija.
Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva na 2,5 i više posto, a ključnu ulogu imat će izvoznici
Kao temelj hrvatske budućnosti i hrvatske digitalne ekonomije Kovač je naveo sve što je vezano uz obradu podataka, a kao najveću prepreku u tranziciji kroničan nedostatak IT stručnjaka, što je ilustrirano procjenom da će u Europskoj uniji do 2020. godine nedostajati oko 750.000 IT stručnjaka potrebnih za napredak industrije. Shodno navedenom, tijekom rasprave je prepoznata potreba da se u aktualnoj, Cjelovitoj kurikularnoj reformi, posebna pažnja posveti promicanju informacijskih tehnologija u obrazovanju već od predškolske dobi.
Cijena izvrsnosti
Kovač je rekao da u EU, pa tako i Hrvatskoj, nedostaju "team lideri", što se odnosi na menadžment u tvrtkama ali i državnu administraciju, koja bi trebala prepoznati nove tehnologije te znati donositi odluke na temelju njihova potencijala. Prema njegovim riječima u europskim okvirima će do 2020. nedostajati do 120.000 lidera, ljudi čiji talent podrazumijeva adekvatne naknade.
Kao ilustraciju za navedeno je poslužio jedan od ovogodišnjih laureata, tvrtka Nanobit čije videoigre ovih dana haraju online trgovinama aplikacija, a koja je prema "poslovnom anđelu" Davorinu Štetneru otvorila podružnicu u Mađarskoj i ured u Bukureštu. Podružnica u Mađarskoj je otvorena jer Hrvatska nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Sjedinjenim Američkim Državama, a ured u Rumunjskoj jer je cijena rada značajno manja nego u Hrvatskoj budući da tamo nema poreza za djelatnike u IT sektoru.
Navedeno nam je potvrdio i izvršni direktor Nanobita Alan Sumina, rekavši da je Rumunjska "još prije deset godina prepoznala potencijal informacijskih tehnologija i poreznim olakšicama ohrabrila poslovanje tvrtkama iz sektora, zbog čega je, posljedično, i rasadnik talenta".
O navedenom se pričalo tijekom predaha ili ručka u zagrebačkom hotelu Westin, a cijenu rada za top menadžere je pod uvjetom anonimnosti za Lider prokomentirao i jedan od naših izvoznika, rekavši da "plaća od 20 tisuća kuna, koja podrazumijeva izvrsnost, u konačnici i s namirenjem države, košta 60 tisuća kuna".
Na kritiku je pak tijekom panel rasprave odgovorio ministar Horvat, poručivši da je ukidanje stope od 40% poreza na plaće "sigurna stvar".
Darko Horvat: Ukidamo najviši porez na dohodak od 40 posto!
Konkurentnost cijene rada za Lider je iz alternativne perspektive prokomentirao sindikalist Krešimir Sever ocijenivši da će "u skladu s europskim trendovima promicanje ‘lakoće poslovanja‘ u Hrvatskoj srušiti plaće" u brojnim sektorima.
Politika tečaja i transparentnost HNB-a
Predmet javne i privatne rasprave na konvenciji bila je i monetarna politika Hrvatske narodne banke, odnosno održavanje tečaja kune, za koje je Darinko Bago već u uvodnom govoru rekao da je na trenutke nedokučiva i zatražio veću transparentnost.
- Nama je politika tečaja potpuno nerazumljiva i neočekivana. U situaciji kad očekujete da kuna slabi, ona jača. Za to nema nikakvog razloga, kuna je oko Uskrsa odjednom ojačala za 2.5 posto i nama oduzela 50 posto dobiti. Nejasno je pritom kakav je tu kriterij, možda je on proizvoljan. Ako postoji kriterij, molimo da se on objavi. Bilo bi dobro da se sve to demistificira. To je pitanje transparentnosti HNB-a i oko tog pitanja se vrti cijela priča – pojasnio je za Lider svoju uvodnu opasku Bago.
Ocjenu transparentnosti HNB-a smo potom zatražili od bivšeg ministra financija Borisa Lalovca, koji je rekao da "oni dostavljaju svoja izvješća i Saboru i Vladi."
- Neka netko predloži što još treba i zatraži dodatne informacije. Ja mislim da će HNB to dostaviti. Ako netko misli da treba biti još transparentniji neka predloži određena zakonska rješenja i kaže što to još traži – rekao je.
"Monetarna politika i izvoz" bili su pak tema sjajne radionice koju je povela profesorica Marijana Ivanov. Njena prezentacija se zabavljala monetarnom politikom i smjernicama vodećih središnjih banaka, transmisijskim mehanizmom, širokogrudnim ili uskogrudnim mandatima središnjica. Ivanov je pritom jasno pokazala da politika održavanja stabilnog kunskog tečaja i financijske stabilnosti sputava hrvatske izvoznike, dok preferira uvoznike koji su često, manje ili više očito, u stranom vlasništvu.