Danas objavljena preporuka Europske komisije o predstečajnim nagodbama glazba je za uši ministra financija Slavka Linića. U javnosti u posljednje vrijeme često prozivan koncept, dobio je jasnu potporu Komisije koja je državama članicama preporučila niz mjera s ciljem održavanja nelikvidnih poduzeća na životu, među kojima i mogućnost restrukturiranja izvan suda
Kako stoji u priopćenju Komisije, načela kojima bi se države članice trebale voditi uključuju mogućnost restrukturiranja prije početka stečaja uz izbjegavanje dugih i skupih procedura, restrukturiranje izvan suda, mogućnost odgode naplate potraživanja od strane vjerovnika (četiri mjeseca do maksimalno 12 mjeseci), omogućavanje usvajanja plana restrukturiranja imajući u vidu interese dužnika i vjerovnika s ciljem spašavanja održivog poslovanja te smanjivanje negativnih učinaka bankrota na poduzetnike pogotovo u pogledu pokretanja drugog poduzeća, primjerice oprostom dugova nakon najviše tri godine.
Komisija od članica zahtjeva da ove mjere unesu u svoje zakonodavstvo unutar godine dana, a na objavu preporuke odlučila se s obzirom da svake godine oko 200 tisuća poduzeća ima problema s likvidnosti što rezultira s 1,7 milijuna izgubljenih radnih mjesta. Cilj je poduzećima s tržišnim potencijalom pomoći da ostanu na životu usprkos trenutnim nepovoljnim ekonomskim prilikama. ‘Moramo uspostaviti efikasan mehanizam koji će omogućiti razlikovanje između poštenih i nepoštenih poduzetnika jer je to temelj reduciranja trenutne stigme bankrota. Ta razlika trebala bi eliminirati diskriminaciju onih poduzetnika koji nisu bankrotirali zbog varanja, tako da su kvalificirani za dostupnu tržišnu potporu pokretanja novog posla‘, rekao je povjerenik za poduzetništvo i industriju Antonio Tajani.
Isto tako, istraživanja su pokazala kako 18 posto uspješnih poduzetnika iza sebe ima jedan neuspio poduzetnički pokušaj, zbog čega je želja Komisije omogućiti poštenim poduzetnicima novi početak. Važno je, smatraju u Komisiji, predstečajni postupak pokrenuti što ranije jer se time povećava mogućnost spašavanja posrnulih poduzeća, ali mnoge članice to ne omogućuju, dok u drugima period do oslobađanja od dugova i pokretanja drugog posla traje predugo. Među potonjima je navedena i Hrvatska. Pošteni poduzetnici koji su bankrotirali ne bi trebali biti ‘osuđeni doživotno‘, zaključuju u Komisiji.