Američki tehnološki konglomerat General Electric (GE), svoju prisutnost na hrvatskom tržištu počinje jačati i u segmentu obnovljivih izvora energije. Prvog naručitelja svog vjetroagregata pronašli su u austrijskoj kompaniji RP Global. Za njihovoj vjetroelektranu Rudine u blizini Dubrovnika isporučit će 12 vjetroagregata, ukupne snage 34 MW, a narudžba uključuje i ugovor o održavanju na rok od petnaest godina.
GE je svojim tehnologijama u sektoru medicine, vode i energije na hrvatskom tržištu prisutan još od 1960-tih. Surađuju s brojnim tvrtkama, među kojima su Ina i HEP, a svoju prisutnost misle ojačati.
Gaetano Massara, izvršni direktor kompanije GE za JI Europu, kaže da potencijal vide u obnovljivim izvorima energije, eksploataciji plina te proizvodnoj infrastrukturi, modernizaciji sektora zdravstva, energetskoj učinkovitosti te rasvjeti.
-Pratimo razvoj LNG terminala u Krku, kao i natječaj za istraživanja nafte i plina na Jadranu, kako bi dobitnicima natječaja ponudili svoju tehnologiju. To radimo u Cipru, Izraelu i mnogim drugim zemljama u svijetu. Osim toga, pratit ćemo projekte u energetici, energetskoj učinkovitosti, nafti i plinu te zdravstvenoj skrbi – ističe Massara.
Osvrće se i na politiku obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj te napominje da je JI Europa neto uvoznik energije, a posebno Hrvatska ima najveći energetski deficit među zemljama u regiji i jedan je od najvećih uvoznika energije po glavi stanovnika u svijetu.
-Ta činjenica Hrvatsku izlaže međunarodnim cijenama energije i doprinosi pogoršanju platne bilance te konkurentnosti. Isto tako, u energetskom miksu uglavnom dominira hidropotencijal i nafta. Stoga nema sumnje da Hrvatska treba unaprijediti i modernizirati svoj energetski sustav. Najbolja energetska strategija temelji se na diverzifikaciji, a najbolje diverzifikacija je ona koja se oslanja na plin, obnovljive izvore, posebno vjetar, bioplin i male hidroelektrane – govori Massara.
Prema energetskoj politici kritičniji je i Bojan Reščec, regionalni direktor tvrtke RP Global u Hrvatskoj, koja već tri desetljeća razvija male hidroelektrane, a od 2002. razvija i gradi vjetroelektrane.
-Nakon izgradnje vjetroelektrane Rudine daljnji planovi najviše ovise o odlukama Vlade o budućnosti obnovljivih izvora. Mi bismo svakako gradili nove kapacitete, naši projekti vjetroelektrana imaju druge faze. Rado bismo gradili i male hidroelektrane u Hrvatskoj, ali za daljnja ulaganja moramo vidjeti stabilan i jasan sustav. S petinom hrvatskih vjetroelektrana u vlasništvu cilj nam je svakako da budemo dugoročno prisutni na ovom tržištu, ukoliko okolnosti to budu dopuštale – poručuje Reščec.