Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, koja će pokazati da je gospodarstvo, ponajviše zbog pada investicija i negativnog vanjskog okruženja, ponovno uronilo u recesiju.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 1,5 do 3 posto.Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto.To bi isto tako značilo da je gospodarstvo, nakon rasta u drugom i trećem lanjskom tromjesečju, ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom, s obzirom da je u posljednjem lanjskom tromjesečju BDP oslabio 0,4 posto.Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.Pad BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju ponajviše je posljedica daljnjeg pada investicija, već 13 kvartala zaredom, industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti.- U prvom kvartalu očekujemo pad BDP-a zbog iznimno loših kretanja visokofrekventnih pokazatelja, poput industrijske proizvodnje, koja je u tri mjeseca pala za 6,2 posto, i građevinskih radova, koji su pali za 11,7 posto. Istodobno je robni uvoz zabilježio rast od 4,1 posto, dok je izvoz porastao svega 1,1 posto - navodi jedan od makroekonomista.Skroman rast izvoza posljedica je, navode makroekonomisti, slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, zbog čega slabi i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.Hrvatskom gospodarstvu ne može pomoći ni domaća potrošnja. Promet u trgovini na malo porastao je u prvom tromjesečju blagih 0,5 posto.- Potrošnja kućanstava mogla bi biti jedina rashodna kategorija BDP-a s blago pozitivnim stopama rasta na godišnjoj razini. Međutim, njezin rast uvelike je određen učinkom baznog razdoblja s pozitivnim prelijevanjem efekata turizma, ali je opterećen rastućom nezaposlenošću, padom zaposlenosti, smanjenjem raspoloživog dohotka i razduživanjem kućanstava, što potvrđuju i podaci o plasmanima banaka - zaključuje jedan od makroekonomista u anketi.