Ilija Rkman, predsjednik Potrošača predao je danas, kao član Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača zahtjev Vladi RH za sazivanje što hitnije sjednice Nacionalog vijeća s problematikom Gradske toplane u Karlovcu i njenog odnosa s korisnicima njenih usluga kao jedinom točkom dnevnog reda.
- Gradska toplana više nije samo karlovačka, već priča na državnoj razini, i zato želimo da se o njoj javno i glasno očituju i Ministarstvo gospodarstva i Vlada RH, Državni inspektorat, Agencija za zaštitu osobnih podataka i Hrvatska energetska regulatorna agencija. Ponašanje Gradske toplane u Karlovcu paradigma je kršenja Ustava Republike Hrvatske, kao i temeljnih postulata politike zaštite prava potrošača EU-a, a koja čvrsto i nedvojbeno štite pravo potrošača na izbor, kao što i zabranjuju bilo kakvo jednostrano nametanje ugovora, a koji su u karlovačkom slučaju praktično doživotni. Zanemari li se dosadašnja sudska praksa u kojoj su pravomoćno sudske sporove protiv toplana dobili građani koji nisu željeli njihovi usluge, a to su primjeri iz Varaždina, Zagreba, Osijeka, Pakraca, postoji ozbiljna prijetnja da se ozakoni nedopustiv monopol toplana prema potrošačima- kazao je Rkman.
Rkmanova inicijativa logičan je nastavak aktivnosti zaštite potrošača koju provodi Regionalna organizacija zaštite potrošača, kao i radikalizacije odnosa između Gradske toplane u Karlovcu i sve većeg broja korisnika njenih skupih usluga grijanja i neravnopravnog odnosa u slučaju kad korisnici ne žele uslugu toplane. Da bi se izdvojili iz zajedničkog sustava grijanja u zgradama, po tumačenju Gradske toplane i njenog direktora Inoslava Latkovića koji se uporno pozivaju na Opće uvjete za opskrbu toplinskom energijom, vlasnici stanova moraju dobiti suglasnost svih ostalih vlasnika na zajedničkom mjernom mjestu. Osim što je to u većini slučajeva iz raznih razloga gotovo nemoguća misija, korisnici su se o svom odnosu s GT-om izjasnili i s više tisuća potpisa na peticiji pod nazivom ‘Neću usluge Toplane‘. Bez obzira na sve, Gradska toplana ispostavlja račune onima koji su se fizički otdcijepili od sustava grijanja, a u ROZP-u tumačenja iz Državnog inspektorata i AZOP-a, po kojima stjecanje osobnih podataka o korisnicima radi ispostave novih računa, preuzetima od bivše Toplane nije nelegalno, smatraju neodrživim i jednostranim tumačenjem i prekoračenjem ovlasti.
- Zanemarene su odredbe novog Zakona o energiji koji je usuglašen s pravnom praksom EU-a, a umjesto toga slijepo se drže starih pravilnika o isporuci energije iz 2006. godine, što je posve krivo i daje mjesto tužbi Ustavnom sudu. EU sigurno neće tolerirati neko ‘prijelazno razdoblje‘ jer za to je bilo vremena od prosinca 2011. godine kad su premijerka i predsjednik potpisali sporazum u pristupu EU-u. To s toplanama nije nova priča: sjećam se kad su u Potrošač još 2007. godine došli direktori toplana iz Karlovca, Rijeke i Slavonskog Broda kako bi se savjetovali kako da se ponašaju i tko im je zapravo nadređen u regulaciji poslovne politike, i sjećam se da smo o nužnosti rješavanja tog problema izvijestili tadašnjeg ministra gospodarstva Branka Vukelića, no odgovora nije bilo. Tako i sad, umjesto da se u skladu s novim Zakonom krenulo u redefiniranje odnosa toplana i korisnika ljetos, nedopustivo je da se sad usred ložne sezone nastoje riješiti ta pitanja i to još na ovakav monopolistički način. Nažalost, i dalje je vrlo spora komunikacija s nadležnih državnim institucijama, što otvara pitanje smisla ‘razumnog roka‘. U tom kontekstu, možda je i dobro što je o karlovačkom slučaju pismo dobio i predsjednik RH Ivo Josipović, pa da se u praksi založi za ono što je proklamirao u svojoj predsjedničkoj kampanje, a to su ‘pravda i pravednost‘, zaključio je Ilija Rkman.