Svaka mineralna sirovina dobije prije ili kasnije svojih pet minuta slave, a sada je došao red i na pijesak.
Naime, cijena pijeska u SAD-u posljednjih nekoliko mjeseci strelovito raste. Potražnja je ogromna jer se tvrtke koje se bave tzv. frackingom, odnosno vađenjem plina i nafte iz škriljevca, njime sve više koriste kako bi unaprijedile proces ekstrakcije ugljikovodika.
Kakvo je stanje na hrvatskom tržištu građevinskog i kvarcnog pijeska? Akutni problemi cijele ekonomije prelijevaju se i u tu branšu, ponajprije zahvaljujući apsurdnoj legislativi, nefunkcioniranju institucija i nepostojanju strategije eksploatacije mineralnih dobara. Domaća ležišta kvarcnog pijeska leže neiskorištena, a kao sirovina za potrebe ono malo industrije što je preživjelo uvozi se iz Češke i Slovačke. Izmjenama Zakona o vodama iz 2010. zabranjena je eksploatacija pijeska i šljunka iz naših rijeka. Zabrana se opravdavala nelegalnim vađenjem tih sirovina koje je uzrokovalo ukapanje korita i poremećaj razina podzemnih voda. Hrvatska administracija reagirala je sjekirom umjesto skalpelom.
Uvela je potpunu zabranu eksploatacije iz vodotoka, koja je rezultirala velikim štetama za gospodarstvo.Prema izračunima domaćih riječnih brodara, od početka zabrane samo iz Srbije i BiH uvezeno je mineralnih sirovina u vrijednosti od oko 100 milijuna dolara. Kako susjedne nam Srbija i BiH ne prakticiraju takve zabrane, dolazimo do tragikomične situacije da su hrvatski brodari samo prebacili plovila na drugu stranu graničnih rijeka poput Save i Une te pijesak uvoze uz praktički dvostruko veće troškove, plaćajući naknade i carinu bosansko-hercegovačkim institucijama. Jedan od najapsurdnijih slučajeva vezan je uz osječku Luku Tranzit na Dravi. Njezin akvatorij do te je mjere zatrpan naplavljenim pijeskom (koji ne smiju vaditi) da je zabranjena plovidba u jednom dijelu luke. I dok se doslovno guše u pijesku, za potrebu gradnje terminala rasutih tereta moraju ga uvoziti iz Srbije.
- Svojom plovnom mehanizacijom odlazimo u Apatin, tamo kupujemo pijesak i dovozimo ga ovdje. Unutar luke počela je gradnja terminala za pretovar rasutih tereta, gdje je bilo potrebno oko 2500 tona pijeska, koji smo uvezli iz Srbije, a u našem akvatoriju leži 600 tisuća kubika - izjavio je Dalibor Džojić, direktor Luke Tranzit, dodavši da je prošle godine sporni zakon promijenjen, dopuštene su koncesije za vađenje pijeska i šljunka, ali još uvijek nisu dodijeljene jer nisu napravljeni svi potrebni podzakonski akti.Druga ‘zlatna koka‘, čiji potencijal također do sada nisu znale iskoristiti ni država ni gospodarski subjekti, kvarcni je pijesak, koji se upotrebljava za mnoge djelatnosti, između ostalog izradu stakla.
Više pročitajte u tiskanom izdanju Lidera.