Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je danas u Opatiji da smo izgubili previše vremena ne baveći se stvarnim problemom održiva rasta da bi si dopustili luksuz zavaravanja time da ga je moguće riješiti čarobnim štapićem tiskanja novca te da probleme treba rješavati ondje gdje stvarno jesu.
Preostaju nam strukturne reforme, ne jedna nego stotine reforma, naglasio je guverner dodavši da ako želimo stvoriti uvjete za održiv rast BDP-a moramo provesti niz strukturnih reformi na više godina te da reforme ne daju rezultate za 12 mjeseci.
Ako ćemo ih i dalje odgađati, onda nema perspektive rasta u ovoj zemlji, poručio je Vujčić govoreći na 17. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.
Istaknuo je kako je krajnje vrijeme da se počnemo baviti stvarnim problemima izostanka dugoročno održivog rasta.
Gospodarstvo nam je raslo kad su rasle investicije, pretežno u građevinarstvu, uvelike financirano rastom inozemnog duga, struktura, izvori financiranja investicija kakve smo imali ne osiguravaju dugoročno stabilan ekonomski rast, a javna potrošnja je rasla prebrzo, tako da Hrvatska više nema fiskalnog prostora, jer smo prije imali krivu fiskalnu politiku, rekao je.
Vujčić je istaknuo da je aktivnost na tržištu rada niska, previše je ovisnog stanovništva, što bi se moglo i pogoršati, loša je i obrazovna infrastruktura, a tehnološki smo zaostali, što, kako je rekao, upućuje na probleme u istraživanju, razvoju i poslovnoj klimi te javnoj upravi.
Guverner HNB-a usporedio je Hrvatsku s drugim zemljama Europske unije. Hrvatska ima treću najvišu stopu nezaposlenosti, omjer broja osiguranika i umirovljenika je gotovo 1:1, a za očekivati je brzo starenje stanovništva i povećanu stopu demografske ovisnosti. Manje od 60 posto ljudi u radnoj dobi je aktivno na tržištu rada.
U odnosu na zemlje EU prosječno je opterećena javnim dugom. Inozemni dug relativno je visok, a rast produktivnosti je niži nego bi trebao biti. Guverner smatra da nije problem u tome da bi produktivnost po zaposlenom u Hrvatskoj bila loša, nego da je problem u tome što malo ljudi radi.
Naveo je da su inozemna izravna ulaganja niska te da Hrvatska, uz Grčku, ima najlošiju poslovnu klimu u EU.
Ocijenio je da nema jasne veze između kretanja tečaja i izvoza ističući da se posljednjih mjeseci ponovno traži izlaz u monetarnoj politici i navodeći da su neke zemlje imale aprecijaciju, a da im je izvoz povećan i do 75 posto. Očito postoje puno važniji strukturni faktori rasta izvoza od tečaja, rekao je.
Ocijenio je da je hrvatski bankarski sustav među naboljima, da je Hrvatska imala najviši rast kredita poduzećima od početka krize, ali i, nakon Grčke, najveći pad BDP-a.
Nama koristi od traženja problema ondje gdje ih nema, istaknuo je guverner ocjenivši da monetarna i prudencijalna politika jedine još odražavaju stabilnost.
Bilo kakav oblik monetarnog ili prudencijalnog avanturizma mogao bi ugroziti tu stabilnost, bez da adresira prave strukturne probleme Hrvatske, bez kojih ne može biti dugoročno održivog rasta, kazao je Vujčić naglasivši da se trebamo prestati baviti iluzijama da nam avanturizam može osigurati dugoročan rast.
U nastavku skupa o hrvatskoj fiskalnoj politici govorio je pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor.