U organizaciji Drvnog klastera, stručnog časopisa Drvo&Namještaj i Sindikata drvne i papirne industrije u Novinarskom domu u Zagrebu, održan je okrugli stol pod nazivom ‘Izazovi hrvatskog šumarstva i drvne industrije‘.
U uvodnom izlaganju direktor Drvnog klastera Marijan Kavran nabrojao je sve poteškoće koje opterećuju dvije važne grane hrvatskog gospodarstva, a to su šumarstvo kao primarna i drvna kao sekundarna industrija. Obje grane zapošljavaju preko 50 tisuća radnika i općenito su marginalizirane u odnosu na druge sektore, unatoč prihodima od skoro 10 milijardi kuna. Kao glavne probleme, Kavran je istaknuo isključenost struke iz odlučivanja, gubitak 10 tisuća radnih mjesta u posljednje četiri godine kao posljedica krize, slaba zastupljenost proizvoda drvne industrije na domaćem tržištu (ispod 30 posto), slaba iskorištenost sredstava iz EU fondova, tehnološka stagnacija, prijetnja stečajevima te neprilagođenost EU normama i standardima. Istaknut je i prevelik utjecaj politike na Hrvatske šume i posljedično na drvno-prerađivačku industriju koja čini 8 posto hrvatskog izvoza i koristi 95 posto domaće sirovine. Ulaskom u EU čekaju nas velike promjene i na to se treba pripremiti kao i za EU projekte, naglasio je Kavran. Direktor tvrtke Tvin iz Virovitice Ivan Slamić napomenuo je kako treba uvesti reda na hrvatskom tržištu te da sami moramo pokrenuti proizvodnju, a ne čekati da to učini netko izvana. -Mi moramo sve inpute smanjiti za 20 posto jer u aktualnim uvjetima teško možemo konkurirati - rekao je Slamić. Čelnik uprave požeškog Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri HGK Zdravko Jeličić ponovio je kako su u drvnoj industriji silno opterećeni tečajem, kao svi izvoznici, te da je proizvodnja opterećena prevelikim troškovima, posebice od kad rastu cijene nafte. Poručio je Vladi kako je riječ o sektoru koji uz najmanja ulaganja najviše može dati i u segmentu proizvodnje i u segmentu zapošljavnja te izvoza. Dalibor Hatić iz Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pridruženim djelatnostima HUP-a, upozorio je kako u Hrvatskoj imamo tržišnu asimetriju između šumarstva i drvne industrije. - Hrvatske šume još su uređene i funkcioniraju kao da smo u socijalizmu, dok drvna industrija funkcionira na tržišnim principima kao u kapitalizmu – rekao je. Ekonomski analitičar Damir Novotny podsjetio je da se već više od desetljeća u Hrvatskoj raspravlja o tečaju te da će svi prije ostarjeti i otići u mirovinu nego će se tečaj promijeniti. - U Hrvatskoj je problem visoka cijena rada, visoka cijena države dok je produktivnost mala. No glavni je problem nedostatak kaptala za razvoj drvne industrije. Jedino država s fiskalnim poticajima može nešto učiniti - zaključio je Novotny. Predsjednik Sindikata drvne i papirne industrije Željko Govedić opovrgnuo je tvrdnje kako je u Hrvatskoj cijena rada visoka. Iznio je podatak kako u drvnoj industriji preko 50 posto radnika prima minimalac od 2.200 kuna, dok je prosjek plaća tek 3.100 kuna. Predsjednik Uprave tvrtke Spačva iz Vinkovaca Dario Puljiz, naveo je primjer nerazumijevanja lokalnih vlasti iz svoje županije koja umjesto plina kao energenta nije htjela koristiti peleti čija je cijena niža, koji ima visoku energetsku učinkovitost i koji spada u obnovljive izvore energije. Pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Ružica Beljo Lučić koja i dalje predaje na zagrebačkom Šumarskom fakultetu, najavila je kako ćemo dobiti znatna sredstva iz strukturnih fonodova EU-a kako bi ojačali vezu između obrazovanja i potreba tržišta rada. - U postojećim uvjetima jedino s kvalitetnim i inovativnim ljudima možemo konkurirati - zaključila je. Bivši ministar poljoprivrede i bivši direktor Hrvatskih šuma Ivan Tarnaj, upozorio je kako su pored mora, šume ključne za razvoj hrvatskog gospodarstva. Riječ je o resursu koji predstavlja 48 posto hrvatskog teritorija. - Kada uđemo u Europsku uniju bit će nam puno teže, pa tako i našoj drvnoj industriji jer ćemo biti pod svjetlima reflektora - rekao je Tarnaj. Postavio je pitanje zašto se ne pomogne Vladi s javnim radovima u šumarstvu? Zašto se u sezoni ne pokrene stanovništvo iz ruralnih sredina i potakne na javne radove, kao što se to čini primjerice u Sloveniji? Podsjetio je i na žalosnu činjenicu da je više od 8 posto državnih šuma nedostupno zbog mina. Potpredsjednik Sabora Milorad Batinić, inače diplomirani inženjer šumarstva, čudio se što na okrugli stol nisu pozvani predstavnici iz ministarstva gospodarstva i financija. Rekao je da drvni sektor nema svoju strategiju kako bi je prezentirao Vladi. Kad su mu ostali sudionici rekli da strategija postoji i da je usvojena, onda je poručio da je ažuriraju. Komentirao je činjenicu da se drvna industrija u Hrvatskoj ne tretira kao strateška grana te pojasnio kako to pomalo ovisi i o trendovima na tržištu.Ekonomist Slavko Kulić zaključio je pak kako je glavni problem u cijeloj priči to što je Hrvatska trgovački, a ne stvaralački orijentirana. Poručio je proizvođačima u drvnoj industriji da ne promatraju drvo samo kao balvan, a predstavnicima Hrvatskih šuma da spriječe njezino pretvaranje iz javnog poduzeća u trgovačko društvo.