Izbor Zagreba za adventsku i božićnu prijestolnicu Europe kruna je svega što se u glavnom hrvatskom gradu turistički događalo zadnjih nekoliko godina.
Naučili smo da je Zagreb zanimljiv strancima kada su odjednom buknuli hosteli, apartmani i hotelčići te da grad ima i ljeti i zimi što ponuditi usprkos stalnom kukanju kako je Zagreb dosadan. Sada je pobijedio u ovom izboru i Beč, vječni nam uzor u upriličavanju božićnih događanja, koji je ovoga puta završio na 11 mjestu. U samo 10 dana glasanja od 101.703 glasača iz 176 zemalja, njih 29.901 je odabralo Zagreb za najpoželjnije adventsko odredište. Organizacija European Best Destinations provela je izbor prema bogatstvu božićne ponude gradova, a Zagreb je za sobom ostavio Bruxelles (5. mjesto), Strasbourg (2.), Leipzig (6.), London (14.), Berlin (15.), Dresden (10.) ili Lille (9.). Prema nekim procjenama u sklopu božićnih i adventskih događanja od 28. studenoga do 10. siječnja u Zagrebu zaradit će se najmanje 200 milijuna kuna. Prošlogodišnji prosinac bio je rekordan s 56.000 posjeta domaćih i stranih gostiju te 100.000 noćenja, pri čemu je prosječan turist u Zagrebu ostavio 123 eura dnevno. Znači da se može ako se zna kako (nije potrebno izmišljati toplu vodu) i ako se ima cilj. A konačno smo i doživjeli da je s Trga bana Jelačića otpremljen u ropotarnicu veliki šator koji je po mnogim Zagrepčanima nepotrebno nagrđivao glavni gradski trg.
Kada smo već u blagdanskom raspoloženju, Hrvati su prema istraživanju Ferratum grupe, peti po potrošnji za vrijeme blagdana na ljestvici potrošačkih zemalja. Prema tom internetskom ispitivanju potrošit ćemo 26,4 posto svojih ukupnih mjesečnih primanja, dok će Englezi utrošiti 38,5 posto. Najviše će se kupovati knjige, elektronika, dječje igračke te, naravno, alkohol. Po nedavnim podacima Hrvatske gospodarske komore, hrvatski će novčanici u prosincu biti lakši za 11,5 milijardi kuna. To je 500 milijuna kuna više nego lani, što je posljedica povećanja neto plaća nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak. Uslijed toga zadnju je godinu stalno rastao promet u trgovini na malo, tako da je nakon četiri ‘suhe‘ godine došlo do povećanja. No, to je za milijardu kuna manje od rekordnog prosinca 2008. godine kada odgovorni i nisu toliko razmišljali što će biti s nama u godinama koje slijede.
Darivanje hrane, a ne bacanje ipak je i u Hrvatskoj postalo poželjno i traženo. Kako se i dalje ne bi bacalo godišnje oko 400.000 tona hrane u Hrvatskoj, ona je oslobođena PDV-a, a razmišlja se i o poticanju onih koji daruju hranu te kažnjavanju onih koji ju bacaju. Prema izmjenama Pravilnika o PDV-u propisano je da će se poreznim obveznicima koji daruju hranu, ta donacija priznati kao manjak. Na njega se neće obračunavati PDV ako vrijednost tih donacija ne prelazi dva posto prihoda (primitaka) u godini prije. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina istaknuo je da sada po prvi put Hrvatska ima uređena pravila doniranja što je započeto u ožujku tada donesenim Zakonom o poljoprivredi i nastavljeno podzakonskim aktima.
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schultz je izjavio za Die Welt da Europskoj uniji prijeti opasnost od raspada jer postoje snage koje ju žele podijeliti. Kazao je da se ne zna hoće li EU postojati za 10 godina te da se njene pristaše moraju za nju boriti. Po njemu uz EU postoje i druge mogućnosti, ali da one znače zidove, granice i nacionalizam. Nije točno naznačio što zapravo prijeti EU, ali razgovor je bio u najvećoj mjeri posvećen migrantskoj krizi. Kamen spoticanja su različita mišljenja u EU oko migrantske krize, ugrožen Schengen i raspodjela migranata po zemljama. Schultz je tako potvrdio nedavni istovjetni iskaz luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna.
Teško je uopće pobrojati što se sve dogodilo u sedam dana od, za neke, povijesnog sastanka tri strane za jednim stolom – HDZ-a, SDP-a i Mosta. SDP i partneri su odbili trostranačku savez, ali i dalje žele nastaviti pregovore s Mostom. Most im je poručio da se mogu predomisliti do utorka, a u HDZ-u su protumačili da je SDP s odbijenicom protiv promjena te da pokušava provesti puzajući državni udar u stalnom nastojanju stvaranja većine u Saboru. HDZ će svoje reći danas, dok će se dvojica čelnika najvećih hrvatskih stranaka i pratnja isto danas u samo tjedan dana imati ‘povijesni ponedjeljak‘. Pozvani su zajedno kod predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koje će se prije tog sastanka posavjetovati s ustavnim stručnjacima. Dobro se prisjetiti, da je i beskrajna američka sapunica Santa Barbara imala kraj, pa ćemo valjda dočekati jednom i kraj dogovora.