Uspjeh nove Vlade vezano za investicije očitovati će se u tome koliko će investicija iz privatnog sektora biti realizirano za vrijeme njenog mandata, smatra Tomislav Čorak, principal u Boston Consulting Group (BCG). Ističe da Hrvatska ima priliku kao nikada do sada jer budući premijer dolazi iz poslovnog okruženja u kojem je i sam predstavljao privatnog investitora u Hrvatskoj.
To znači da sigurno dobro poznaje hrvatske prepreke za ulaganja, a još važnije poznaje i kako globalne korporacije donose odluku za investiranje u određenu zemlju. - Stoga se nadam da je već sada aktivirao vlastitu mrežu poslovnih partnera i da ćemo već u prvih sto dana imati pozitivne vijesti o realiziranim ulaganjima iz privatnog sektora – kaže Čorak.
Što se tiče državnih investicija one su, ističe, uvijek vezane uz infrastrukturu i njihova je direktna posljedica kratkoročni rast BDP-a. No, državne investicije ovise o raspoloživim sredstvima za ulaganja. Kako je Hrvatska prezadužena zemlja s gospodarstvom koje ima u prosjeku malu dodanu vrijednost, teško je očekivati da postoje sredstva za investicije. - No, postoje fondovi izvana koje mogu pomoći u financiranju takvih investicija. Zbog toga je još i više važno da se napravi analiza utjecaja investicije na rast GDP-a i općenitog utjecaja na gospodarstvo – kaže Čorak. Primjerice, nizinska pruga prema Rijeci će zasigurno dodatno otvoriti vrata u Europu preko Rijeke koja su zasada samo odškrinuta. Ta će investicija još više povećati značaj Rijeke i pozicionirat će Hrvatsku na pravcu za protok roba od Jadrana prema Baltiku. No, treba biti realan da u našoj regiji postoji konkurentski pravac unutar Schengen zone koji taj smjer realizira preko luke Koper i Slovenije. LNG terminal je, nastavlja Čorak, projekt koji isključivo povećava energetsku stabilnost zemalja u Centralnoj i Istočnoj Europi. Hrvatska ima svoj prirodni plin iz Jadrana, a zbog pada gospodarske aktivnosti i potrošnje plina za proizvodnju električne energije nema izravan interes u izgradnji terminala pogotovo ne da ga financira sama. No, ima ga Europa i ako postoje sredstva na raspolaganju treba ih iskoristiti. Na kraju je navodnjavanje koje također treba pozitivno utjecati na proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Ako podignemo vlastitu proizvodnju, smatra Čorak, smanjit će se uvoz i to će pozitivno utjecati na platnu bilancu, gotovo isto kao da smo povećali izvoz. Pritom ne treba zaboraviti da je Hrvatska turistička destinacija i što više vlastito proizvedene hrane prodamo turistima to je kao da povećavamo izvoz hrane.
Kada je riječ o ulaganjima u istraživačko razvojne centre, tehnološke parkove i obrazovanje oni, kaže Čorak, imaju drugačije ciljeve. Njihov je glavni cilj podizanje konkuretnosti države na dugi rok, no za takva ulaganja prvo treba napraviti razvojnu strategiju kako bi znali koje će to industrije u npr. 2030-oj godini biti važne u svijetu i u kojima se Hrvatska može pozicionirati kao nišni igrač. - Za takvu je strategiju potrebno poznavati makro trendove i opet potražiti partnere iz privatnog sektora koji u Hrvatskoj vide priliku za razvoj industrija budućnosti. Hrvatska i ovdje ima povijesnu priliku jer joj budući premijer upravo dolazi iz farmaceutskog sektora visoke dodane vrijednost u kojem jako dobro razumiju u kojem će se smjeru svijet razvijati – zaključuje Čorak.