Važeće fiskalno pravilo traži da se udjel rashoda proračuna u BDP-u godišnje smanji za jedan postotni bod, a prihvati li Sabor na jesen izmjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti država bi već za ovu godinu primijenila novo fiskalno pravilo koje je usklađeno s okvirom za upravljanje ekonomskom politikom u EU i koje je vezano uz obvezu pridržavanja srednjoročnih proračunskih ciljeva.
Srednjoročni proračunski cilj, kao preventivna mjera, predstavlja vrijednost strukturnog salda koji je određen tako da osigurava da manjak općeg proračuna ne prelazi 3 posto BDP-a, objašnjavaju iz Ministarstva financija koje je na svojim web stranicama objavilo prijedlog izmjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti i o njemu otvorilo javnu raspravu.
U pogledu održivog kretanja rashoda u Zakon se uvodi odredba da godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta BDP-a, pri čemu se dozvoljavaju izuzeća za pojedine kategorije rashoda.
Tako je izričita zakonska odredba da rashodi općeg proračuna, bitni za navedene odredbe o fiskalnom pravilu, ne uključuju rashode za kamate, za provođenje programa EU bez nacionalnog sufinanciranja, godišnje promjene rashoda uslijed promjena u institucionalnom obuhvatu općeg proračuna te godišnje promjene u ciklički osjetljivim rashodima koje utvrđuje Europska komisija.
Također, izmjenama je predviđeno i da rashodi proračuna mogli rasti iznad potencijalne stope rasta BDP-a za iznos povećanja prihoda uslijed promjene zakonodavnog okvira.
Utvrđeno fiskalno pravilo, kako je predviđeno, ne bi se primjenjivalo u slučajevima katastrofe i većih gospodarskih poremećaja (koji se odnose na međugodišnji realni pad BDP-a ili kumulativni gubitak outputa u dužem razdoblju koje karakteriziraju međugodišnje realne stope gospodarskog rasta znatno niže od potencijalnih), a postojanje takvih okolnosti utvrdio bi Odbor za fiskalnu politiku na prijedlog Vlade.
Ministarstvo financija u obrazloženju pravila koja je potrebno poštivati u okviru Europskog semestra, podsjeća da se za države članice koje premaše granice proračunskog manjka (3 posto BDP-a) ili javnog duga (od 60 posto BDP-a) pokreće procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure) kao korektivne mjere za dostizanje fiskalnih kriterija iz Maastrichta. Također objašnjavaju kako novo fiskalno pravilo uvažava postojanje ekonomskih ciklusa što je od iznimne važnosti za prevladavanje recesijskih uvjeta.
Izmjenama se proširuje i obuhvat Zakona koji bi se, uz državni proračun i proračune lokalnih jedinica, proračunske i izvanproračunske korisnike državnog i lokalnih proračuna, primjenjivao i na trgovačka društva i druge pravne osobe u stopostotnom vlasništvu države ili jedne ili više lokalnih jedinica, a i tim bi se tvrtkama uvela obveza davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti.
Predloženo je i da se iz Zakona brišu odredbe o političkoj odgovornosti čelnika na koje se Zakon odnosi, a uvele bi se kaznene odredbe, odnosno prekršajna odgovornost. Tako je novčana kazna od pet do sto tisuća kuna predviđena za čelnika koji ne sastavi i ne dostavi izjavu o fiskalnoj odgovornosti, kao i kada se prilikom provjere sadržaja izjave uoči da je dana na temelju dokumentacije koja je nevjerodostojna.
Novim bi se zakonskim odredbama promijenila i pozicija i uloga Odbora za fiskalnu politiku, a koji bi ubuduće bio stručno i neovisno radno tijelo Sabora, koji bi i imenovao njegove članove.
Odbor za fiskalnu politiku osnovan je 2011. godine i na pet godina njegove je članove imenovala Vlada.
Prijedlogom da to ubuduće bude stručno i neovisno radno tijelo Sabora, kako se obrazlaže, pojačala bi se neovisnost Odbora, kako bi u skladu s najboljom praksom imao ulogu supervizora nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provođenjem fiskalne politike države u cijelosti sve s ciljem unapređenja sustava javnih financija.