Vlade i nacionalni parlamenti zemalja članica Europske unije uvelike će vrštiti pritisak na svoje europarlamentarce kako bi u parlamentu EU-a do kraja polugodišta prihvatili proračun.
Sedmogodišnji proračun EU-a čelnici su potvrdili početkom veljače, dok se njegova potvrda u parlamentu očekuje do ljeta. Pregovori o proračunu bili su najteži i najdugotrajniji u povijesti, tvrdi Alain Lamassoure, predsjednik Odbora za proračun Europskog parlamenta, koji je u sklopu petog po redu foruma ‘Razgovori o Europi‘, u utorak progovorio o niz tema.
Pitanje proračuna, prema Lemassourevoim riječima ključni je pokazatelj solidarnosti u Europi koja se u aktualnoj krizi našla na iskušenju. Upravo zbog toga, nužno je da proračun dobije blagoslov u parlamentu kako bi se Europa konsolidirala za moguće nove šokove i krize te kako bi gospodarski projekti u srednjoročnom razdoblju dobili konkretnu financijsku podršku iz proračuna, u čemu prepoznaje i Hrvatske interese. Naime, padne li proračun, na ledu bi se moglo naći bezbroj projekta dok bi povjerenje u EU kao politički i gospodarski entitet ponovno moglo pasti.
Osim što toga, iz Lemassoureovog izlaganja dalo se zaključiti kako ni on nije pretjerano zadovoljan što je proračun EU-a smanjen po prvi puta u povijesti.
–Francuz na 100 eura koje zaradi vrati 45 eura nazad u proračune od čega 44 eura stavi u francuski, a tek jedan u europski budžet- negodovao je Lemassoure. Kao dobar primjer kako bi trebalo organizirati proračun istaknuo je osnivanje europskog mehanizma stabilnosti (EMS)je u trenucima najteže krize kupovao obveznice ugroženih članica.
– To je solidarnost na djelu i u tom smjeru mora krenuti i proračunska politika EU-a. Osnivanje EMS-a nije dovoljan dokaz koliko Europa može i mora biti povezana, a dobar korak naprijed bio bi snažniji, jedinstveni proračun – zaključio je.