Ministar financija bez ikakvih je konzultacija i suprotno njegovim vlastitim najavama, donio Nacrt prijedloga izmjena Zakona o stambenoj štednji. Svi argumenti Ministarstva financija za ukidanje poticanja stambene štednje nisu točni, a na ovaj način uništava se ovakav oblik štednje, fiksna kamatna stopa na stambene kredite i izravno se radi šteta za proračun.
Vapaj je to pet predsjednika Uprava stambenh štedionica u Hrvastkoj koji su u utorak na konferenciji za novinare, okupljeni kao Odbor za stambenu štednju pri Hrvatskoj udruzi banaka, pokušali ministru Lalovcu ukazati na, smatraju, veliku grešku koju radi.
“Ovakav tip stambene štednje u Zapadnoj Europi postoji već 90 godina. I uspješan je. Poticanjem stambene štednje ona postaje atraktivnija i samim time svrsishodnija”, kazao je Zdravko Anđel, čelni čovjek Wüstenrot stambene štedionice.
S obzirom na to da ih ministar Lalovac nije primio na sastanak, iako je to nekoliko puta u javnosti rekao da hoće, stambene štedionice odlučile su se javno objasniti ministru zašto griješi i kako će ukidanjem isplate Državnih poticajnih sredstava uništiti stambenu štednju u Hrvatskoj.
“Predlažemo ministru da DPS-ovi budu prilagođeni kamatnim stopama na tržištu. Dakle, ne da budu fiksni kao do sada, odnosno do 2013. godine, nego da se kreću u skladu s kamantnim stopama, što bi bila win-win situacija. Država bi isplačivala manje, a štediše bi i dalje imali poticaje”, objasno je Anđel.
“Svaki peti stambeni kredit lani je bio iz stambenih štedionica. U bankama ti krediti padaju dva posto, a u štedionicama rastu 12 posto. Imamo izrazito nizak udio loših kredita, za razliku od banaka. Gotovo polovica štediša koji su podigli novac nakon 5 godina, iskoristilo ga je za adaptaciju stana, dogradnju sobe ili obnavljanju kupaone, šest posto njih je koristilo taj novac za financiranje postojećih stambenih kredita da bi umanjili ratu. Prosječno svaki štediša godišnje uplati 3500 kuna, a država mu je kroz pet godina ispaltila 1750 kuna DPS-a. O kakvom bogaćenju na DPS-ovima onda pričamo”, kazala je Katarina Šobat, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice. Ističe da je potrebno 90 štediša da bi se jednome od njih dao kredit.
Pored svih iznesenih podataka, glavni zaključak je taj da se na jednu kunu iz proračuna vraćaju dvije.
Tako štediša koji je štedio 5 godina i svake godine uplatio 5.000 kuna, uz dobivene DPS-ove od 10 posto i kamatne stope od oko 3 posto, na kraju razdoblja dobio bi oko 33.000 kuna. S tim novcem ne može se kupiti ni tri kvadrata stana, što je svima jasno, ali može se iskoristiti kao polog, može se obnoviti soba, kupiti namještaj, renovirati kupaonica.