Kontrola hrane u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća – poruka je koju je velika većina glasača u našem prošlotjednom Fight clubu poslala nadležnim institucijama.
S tvrdnjama predsjednika Hrvatskog saveza udruga potrošača Ilije Rkmana da građani nemaju potpunu informaciju o kvaliteti proizvoda koje konzumiraju, slaže se čak 80 posto naših čitatelja. Rkman smatra kako bi laboratoriji certificirani za ispitivanje hrane trebali češće i rigoroznije kontrolirati ponudu na tržištu.
Time bi se spriječile afere poput one s aflatoksinom u mlijeku ili ove nedavne s turskim limunima – poručuje Rkman. Također naglašava kako se mora poraditi na transparentnosti porijekla prehrambenih proizvoda, inače krilatica ‘od polja do stola‘ ostaje samo floskula. Kao rješenje predlaže pojačane carinske nadzore i inzistira na detaljnijim deklaracijama proizvoda od strane trgovaca.
Ulaskom na jedinstveno tržište Europske unije službeno smo preuzeli visoke standarde zaštite potrošača, ali paralelno s tim se suočavamo i sa kompliciranijim sustavom nadzora. Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Agencije za hranu, objašnjava kako je odgovornost za sigurnost hrane sada podijeljena među više subjekata u prehrambenom lancu.
Svaki od njih je odgovoran za svoj dio posla i mora svojim postupcima osigurati siguran proizvod za slijedeću kariku u lancu – ističe Gross-Bošković, uz napomenu kako se na državnoj razini provodi dodatna, neovisna kontrola. Međutim, i sustav državnog nadzora podijeljen je na više institucija, a kako iz iskustva znamo, u Hrvatskoj je to uvijek prikladna izlika za pranje ruku od odgovornosti.
U novom Fight Clubu pitamo hoće li uvođenje poreza na kamate poništiti dio Vladinog poreznog rasterećenja, a svoj glas možete dati OVDJE.