U ovoj godini Ekonomski institut, Zagreb očekuje pad realnog BDP-a od 0,7 posto, a u sljedećoj godini njegov blag oporavak uz rast od 1 posto.
Iako su se već u drugom i trećem tromjesečju ove godine pojavili pozitivni signali o stanju gospodarstva, kao što su rast investicija, povećan broj turističkih noćenja i pad nezaposlenosti, negativna su kretanja, ističu, i dalje dominantna.
- Čini se da se u posljednje vrijeme i intenziviraju što znatno povećava rizike poslovanja u idućoj godini. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati - pišu s Instituta.
Kako smatraju, potražnja za radnom snagom ostat će slaba, a stopa nezaposlenosti nastavit će rasti na preko 20 posto u prosjeku za ovu i iduću godinu. Fokus ekonomske politike i dalje će biti na fiskalnoj konsolidaciji, pri čemu se očekuju dodatni pritisci na smanjivanje državnih rashoda i povećanje poreza. Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom deficitu, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, te donošenje strogog plana smanjivanja fiskalnog deficita i ograničavanja rasta javnog duga. Glavni rizici ostvarivanja projekcija još uvijek su fiskalne neravnoteže i način njihovog rješavanja. Izgradnja povjerenja u poduzete mjere mogla bi se pokazati ključnom pretpostavkom za održivi oporavak. Neizvjesnosti oko stvarnog stanja gospodarstva i dalje su velike.
- Moguće je da opažena povoljnija kretanja u pojedinim sektorima zapravo odražavaju učinak prebacivanja dijela aktivnosti iz neformalnog u formalni sektor, bez stvarnog rasta ukupne aktivnosti i poboljšanja temeljnih gospodarskih kretanja - ističu analitičari.
Desezonirani podaci o kretanju BDP-a ukazuju na to da je hrvatsko gospodarstvo nakon dužeg razdoblja pada, početkom ove godine ušlo u fazu stagnacije. Desezonirani BDP u drugom je tromjesečju ostao na približno istoj razini kao u prvom tromjesečju, što je opet bilo otprilike jednako kao i u četvrtom tromjesečju prošle godine. Ipak, u usporedbi s drugim tromjesečjem prošle godine, BDP je smanjen za 0,7 posto. U drugom je tromjesečju zabilježen osjetan porast osobne potrošnje i investicija, a došlo je i do porasta ukupnog izvoza i uvoza. Ulazak u EU utjecao je na povećanje uvoza zbog promjena carinskog i trošarinskog režima za određene proizvode što je potaknulo trgovinu i prodaju, primjerice osobnih automobila. U to vrijeme poboljšani su i pokazatelji povjerenja potrošača što je sigurno pomoglo boljim rezultatima prodaje u trgovini na malo. Tijekom ljetnih mjeseci smanjena je nezaposlenost, a turistička je sezona, sudeći prema službenim podacima, bila uspješna. Međutim, postoji bojazan da su opažena povoljnija kretanja bila kratkog vijeka i povezana s ulaskom Hrvatske u EU. Posljednji podaci o kretanju sezonski prilagođene nezaposlenosti ukazuju na novi rast broja nezaposlenih. Izvoz roba je oslabio, posebno onaj u zemlje CEFTA-e, i to za 7,5 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. Prerađivačka industrija nastavlja svoj negativan trend. Usprkos dobroj likvidnosti bankarskog sustava, oporavak kreditiranja još uvijek nije na vidiku. Inflacija je u rujnu smanjena na 1,1 posto, što je ujedno i pokazatelj slabe domaće potražnje.
Uz takva tekuća kretanja, Ekonomski institut, Zagreb predviđa da će se realni BDP u ovoj godini smanjiti za 0,7 posto, dok bi u idućoj godini trebalo doći do njegova blagog oporavka uz rast od 1 posto. Moguće je da će već u trećem tromjesečju ove godine biti zabilježena pozitivna stopa rasta, no postoje i značajni rizici pogoršanja situacije u četvrtom tromjesečju, koji će se prenijeti i na kretanja u idućoj godini. Zbog toga se očekuje da će oporavak biti slab i nestabilan. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositelji oporavka u 2014., dok će osobna potrošnja stagnirati zbog zadržavanja visoke nezaposlenosti. Nakon pada realnog izvoza roba i usluga od preko 2 posto u ovoj godini, očekivano ubrzavanje rasta u eurozoni u idućoj će godini stvoriti povoljnije prilike za izvoz koji bi trebao porasti za oko 1,5 posto. Investicije javnog sektora trebale bi uzrokovati zaokret u ukupnim investicijama, uz rast od 1,5 posto u ovoj i 5 posto u idućoj godini.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb očekuju da će fokus ekonomske politike ostati nafiskalnoj konsolidaciji. Očekuje se skoro donošenje rebalansa proračuna za ovu godinu. Proračun za 2014. godinu mogao bi donijeti dodatne pritiske na smanjivanje rashoda i povećanje poreza. Smatra se da Vladini planovi i projekcija izraženi u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike nisu dovoljno ambiciozni u smislu smanjenja deficita i javnog duga. Hrvatsku očekuje pokretanje procedure pri prekomjernom deficitu u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU-a, u okviru koje je i donošenje znatno strožeg plana rješavanja neravnoteža. Iako bi vjerodostojan srednjoročni plan ekonomskih i fiskalnih reformi mogao imati kratkoročno negativne učinke na domaću potražnju, mogao bi i značajno smanjiti neizvjesnosti oko buduće ekonomske politike te time pozitivno djelovati na uvjete poslovanja u Hrvatskoj. Izgradnja povjerenja u poduzete mjere mogla bi se pokazati ključnom pretpostavkom za održivi oporavak.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb kao ključne rizike kod prognoza prepoznaju upravo fiskalne neravnoteže i način njihovog rješavanja. Navode da su neizvjesnosti oko stvarnog stanja gospodarstva i dalje velike jer je moguće da se kod nedavno opaženih povoljnijih kretanja u pojedinim sektorima gospodarstva radilo o prebacivanju dijela aktivnosti iz neformalnog u formalni sektor, bez stvarnog rasta aktivnosti i poboljšanja temeljnih kretanja. U tom bi slučaju do stvarnog oporavka gospodarstva moglo doći nešto kasnije od predviđenog.