Za razliku od nekoliko dosadašnjih predizbornih „otvaranja“ radova na sanaciji ilegalnog deponija opasnog otpada na Lemić brdu kod Karlovca, jednoj od devet „crnih točaka“ u Hrvatskoj, radovi na sanaciji u poodmakloj su fazi
U to su se današnjim obilaskom u pratnji gradonačelnika Karlovca Damira Jelića i župana Ivana Vučića sa suradnicima uvjerili i ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović i Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, koji u potpunosti s 18,5 milijuna kuna pokriva sanaciju Lemić brda. Sanacija je počela potkraj prošle godine, a prema riječima Svena Müllera, oni ne opterećuju lokalnu samoupravu, pošto je Fond preuzeo obvezu financiranja sanacije.
- Zahvaljujući ministru Zmajloviću prezentirali smo ove projekte europskim fondovima, i u sljedećih mjesec dana očekujemo odobrenje kojim ćemo velik dio ovih 18,5 milijuna kuna uloženih u Lemić brdo refundirati iz EU fondova koji su prepoznali ozbiljnost, kvalitetu i opravdanost izvođenja ovih projekata za Hrvatsku, a posluži li vrijeme, sanacije će biti gotova do studenog ove godine, kazao je Sven Müller.
Riječ je o prostoru površine oko 13 tisuća kvadratnih metara na kojoj se 80-ih godina prošlog stoljeća odlagao opasan otpad kao što je mazut, boje, otapala, kiseline, galvanska ulja i mnogo drugih opasnih tvar.
Ministar Zmajlović najavio je skori početak sanacije jame Sovjak kod Rijeke, a s obzirom na veliki senzibilitet EU-a prema ovakvim projektima, Zmajlović očekuje visok postotak udjela EU fondova za preostale sanacije „crnih točaka“, što znači i do maksimalnih 85 posto bespovratnih sredstava.
Mladen Kovač, voditelj projekta u ime Fonda, kazao je da je još davno lokacija Lemić brda dobro izabrana, jer je nepropustan sloj gline dubok od 12 do 20 metara čitavo vrijeme bez problema zadržao sav otpad konzerviran kako je i ostavljen, a problem su stvarale oborinske vode i njihova neriješena odvodnja. Sada je postavljana i detektorska instalacija koje će tijekom 20-godišnjeg monitoringa signalizirati bilo kakve anomalije na dnu saniranog odlagališta, s kojeg je, prema riječima Sanje Grabar iz CIAK-a, do sad izvezeno na daljnje zbrinjavanje preko 1.700 tona opasnog otpada.