Optimističnije procjene Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva nisu iznenadile domaće analitičare, koji su i sami posljednjih mjeseci povećali procjene, no upozoravaju na to da se očekuje i rast javnog duga.
Zahvaljujući pozitivnim kretanjima u prvih devet mjeseci ove godine, većina makroekonomista i institucija povećala je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2015. godini. Nedavno je Hrvatska narodna banka (HNB) povećala procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini s prethodnih 0,5 na 1,2 posto. U redovnim jesenskim prognozama Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je, pak, procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 0,5 na 0,8 posto. Nešto su optimističniji analitičari iz domaćih banaka, pa je tako Hypo Alpe Adria banka (HAAB) nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva s 0,5 na 1 posto, a Intesa Sanpaolo s 0,3 na 0,9 posto. Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) prognoziraju blaži rast, za 0,5 posto, dok Societe Generale Splitska banka očekuje rast od oko 1 posto.
- Nakon rezultata za drugo tromjesečje i naznaka još snažnijeg rasta u trećem tromjesečju radi uspješne turističke sezone, odmah smo korigirali naše procjene rasta na oko 1 posto za cijelu 2015. godinu, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.
No, za razliku od Komisije, koja u idućoj godini očekuje ubrzanje rasta na 1,4 posto, Šantić je nešto oprezniji.
- Očekujem usporavanje gospodarske aktivnosti u 2016., ponajviše zbog političkih faktora, odnosno zbog toga što je i dalje značaj države bitan za ukupna gospodarska kretanja, a i prije se pokazalo da nakon parlamentarnih izbora obično dolazi do određenog usporavanja gospodarske aktivnosti, kaže Šantić.
Očekuje, također, da bi iduće godine Europska komisija mogla pojačati pritiske da se provedu mjere fiskalne konsolidacije, a to u kratku roku negativno pridonosi kretanju gospodarske aktivnosti.
Gospodarstvo se oporavlja, no predstoji fiskalna prilagodba
- Uhvatili smo priključak sa zemljama EU-a po pitanju gospodarskog oporavka, no još nismo proveli fiskalnu konsolidaciju i prilagodbu, što je već provela većina članica EU-a. To je nešto što nam tek predstoji, kaže Šantić.
Europska Komisija procjenjuje da će se u idućoj godini proračunski manjak smanjiti s ovogodišnjih 4,9 na 4,7 posto BDP-a, dok bi u 2017. trebao pasti na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama Komisije, do kraja ove godine mogao porasti na 89,2 posto BDP-a. Iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7, a 2017. godine 92,9 posto BDP-a.
- EK procjene i dalje ukazuju na pogoršanje trendova u javnim financijama. Tako i dalje vidimo, bez obzira što smo u proceduri prekomjernog deficita (EDP), da proračunski deficit ostaje iznad ciljane razine od 3 posto BDP-a, a dogovoreno je da bude niži od te razine već u 2016. i 2017. godini. Vidimo i nastavak pritiska na rast javnog duga, unatoč tome što se očekuje rast gospodarstva, ističe Šantić.
Kako napominje, razina javnog duga već je vidljivo veća nego u pojedinim usporedivim gospodarstvima EU-a iz srednje i istočne Europe.
- Ove projekcije, osim nešto povoljnijih pokazatelja realnog sektora i gospodarskog rasta, isto tako pokazuju i da je potrebno snažnije prionuti fiskalnoj konsolidaciji, zaključuje Šantić.