Skijaška odredišta ovoga tjedna napunit će skijaši iz Hrvatske. Omiljena skijališta u Italiji, Sloveniji, Austriji i Francuskoj u prvom tjednu Nove godine zauzmu već po običaju hrvatski ljubitelji skijanja.
Procjenjuje se da će u hrvatskom tjednu ovoga puta stići oko 200.000 skijaških migranata. Radi se uglavnom o obiteljima koje žele iskoristiti niže cijene na nekim skijalištima u zadnjem tjednu zimskih praznika školaraca. I Hrvatska je zabijeljena ovoga vikenda tako da će se obožavatelji zimskih radosti i ovdje moći dobro provesti na snijegu, ali ne predaleko od kuće i ne na mondenom skijanju. Šteta je da toliko skijaša odlazi izvan Hrvatske sve ove godine iako bi se mogli skijati i ovdje na Bjelolasici, Platku, Sljemenu, Plitvičkim jezerima, Omanovcu ili Petehovcu. Osim mora i sunca možemo ponuditi domaćim i stranim posjetiteljima planine i snijeg, a kada ćemo se oko toga dodatno i organizirano potruditi, teško je znati. Možda neće puniti proračun kao obalni turizam, ali opet zašto ne, po čemu su Francuzi i Talijani baš toliko pametniji? Tužna je priča s Olimpijskim centrom Bjelolasica kojem je 2011. godine izgorjela glavna zgrada te objekt na jezeru Sabljaci dvije godine poslije. Bjelolasica je ugošćivala desetke tisuća skijaša godišnje, da bi se sad na dražbi prodavala za nešto više od 20 milijuna kuna iako je ukupna imovina procijenjena na 50 milijuna. Ovoga mjeseca održat će se osma dražba i očekuje se da će možda konačno biti prodana jer je cijena značajno niža. Ako bi se Bjelolasica obnovila zaposlila bi stotinjak Ogulinaca.
Nakon božićne i novogodišnje stanke sastavljanje vlade nastavit će se mukotrpnim pregovorima. Mukotrpnim najviše za građane koji isčekuju konačan kraj političke trakavice. Godina - koju je obilježila migrantska kriza, teroristički napadi, predsjednički izbori na početku godine kada smo prvi put dobili predsjednicu te izbori za Sabor na kraju godine kada smo prvi put dobili nestranačkog mandatara, vjerojatnog budućeg predsjednika vlade - nije uspjela potonjim do svoga kraja staviti točku ‘i‘. Doznaje se da bi mogli dobiti ministarstvo demografske obnove, potpredsjednika za domovinsku sigurnost te zamjenika umjesto prvog potpredsjednika vlade. Broj ministarstava bi se mogao s 20 smanjiti na 17, a državnih ureda, javnih ustanova, zavoda, agencija sa 190 na pola. Sva javna i državna poduzeća okupio bi holding. Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je najavio sređivanje javne uprave u kojoj se više neće zbrinjavati partijski podobnici, otvaranje novih radnih mjesta te ravnomjeran razvitak zemlje s četiri velika grada Zagrebom, Osijekom, Rijekom i Splitom koji će širiti gospodarsku moć oko sebe.
Ove godine najniža plaća iznosit će 3.120 kuna bruto što je 90 kuna više nego do sada. Vlada u odlasku to je opravdala opravkom gospodarskih trendova u zadnja dva tromjesečja, no Hrvatska udruga poslodavaca zabrinuta je što je tehnička vlada donijela odluku o povećanju od tri posto. Najviše ih zabrinjava što je umjesto dogovora sa socijalnim partnerima, nadležno ministarstvo sindikate i poslodavce o tome jednostrano obavijestilo tjedan dana ranije na sastanku. HUP navodi da manje od pet posto zaposlenih u realnom sektoru dobiva najmanju plaću te da se radi o izvozno usmjerenim industrijama, poput drvne i tekstilne, koje su teško preživjele krizu. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a je naglasio da su tvrtke donijele već godišnje financijske planove i da je neprimjereno takvu odluku donositi na kraju godine. To sve uzrokuje poslodavcima dodatne troškove i visina najmanje plaće trebala je ostati kao do sada, poručio je Majetić. Predložio je da se država odrekne doprinosa od najnižih plaća, čime bi se omogućilo da bruto najniža plaća bude neto plaća.