Gospodarska aktivnost u drugoj polovini 2012. stagnirala je na niskoj razini nakon snažnog pada krajem 2011. i početkom 2012. godine, ističu analitičari HNB-a u prosinačkom Biltenu.
-Gospodarska kretanja u 2013. bit će pod utjecajem postupnog poboljšavanja situacije u međunarodnom okružju.U 2013. se očekuje postupan oporavak pod utjecajem rasta investicija, prije svega javnog sektora, te izvoza, pa bi godišnji rast BDP-a mogao dosegnuti 0,3 posto, uz prevladavanje negativnih rizika.Tijekom 2013. očekuje se nastavak nepovoljnih kretanja na tržištu rada-poručuju iz središnje banke.
Nadalje, ističu kako je inflacija potrošačkih cijena bila u 2012. zamjetno viša zbog kratkoročnih činitelja (povećanja PDV-a, suše i administrativnih odluka vezanih uz poskupljenje energije), pa se za 2013. predviđa njezino usporavanje. Rizici ostvarenja inflacije simetrični su no snažnije raspršeni.
Manjak na tekućem računu nastavio se u 2012. smanjivati, stoga bi u cijeloj godini mogao iznositi 0,4 posto BDP-a, prognoziraju analitičari.-Trend kontrakcije manjka mogao bi se nastaviti i u 2013. Priljev kapitala mogao bi se povećati na osnovi značajnog zaduživanja države u inozemstvu, u uvjetima smanjenja premije za rizik na međunarodnim tržištima.-stoji u Biltenu.
Ističu kako su uvjeti financiranja za domaće sektore i dalje nepovoljni, a ukupno se financiranje privatnog sektora usporilo. Monetarnom politikom i nadalje će se održavati visoka kunska likvidnost bankovnog sektora i relativna stabilnost tečaja kune.
-U 2012. očekuje se smanjenje ukupnoga fiskalnog manjka zahvaljujući povećanju prihoda, no ako se promotri državni proračun, odustalo se od daljnje fiskalne konsolidacije u 2013. godini.Nužno je provođenje strukturnih reforma i mjera za povećanje stope održivog rasta.-upozorili su iz HNB-a.