Prvi sastanak radne skupine sastavljene od predstavnika države, banaka i dužnika u švicarskim francima završio je u ponedjeljak u Ministarstvu financija bez konkretnih zaključaka te najavom nastavka razgovora za početak idućeg tjedna, doznaje se nakon sastanka.
Koordinator Udruge Franak Denis Smajo izrazio je nakon sastanka zadovoljstvo što su uspjeli s bankama sjesti za isti stol, ocjenivši razgovore konstruktivnim, ali i nezadovoljstvo što se banke nisu odmakle od svog predloženog socijalnog modela rješavanja problema dužnika u švicarskim francima.
Zato su predstavnici Udruge Franak, kako je kazao, zatražili hitan sastanak sa guvernerom Hrvatske narodne banke kako bi se preispitali modeli konverzije kredita u švicarcima.
"Tražili smo od banaka da se pomaknu prema našem smjeru i da shvate da je naš problem zapravo i njihov problem", izjavio je Smajo, dodavši da je Udruga Franak, ukoliko to bude potrebno, spremna ‘pritisnuti‘ banke na način "da možda više nećemo plaćati te kredite".
"Imamo sedam do osam koraka koje smo spremni poduzeti i koji će jednako koštati banke ako ne budu željele dobrom voljom doći do rješenja", kazao je Smajo nakon sastanka na kojem su uz članove Udruge prisustvovali predstavnici ministarstava socijalne politike i mladih, pravosuđa i financija, HNB-a i predstavnici banaka.
Sastanku nisu, prema njegovim riječima, prisustvovali ni ministar financija Boris Lalovac, kao niti guverner HNB-a Boris Vujčić ili viceguverneri. Najavio je za ponedjeljak nastavak sastanka radne skupine u Ministarstvu financija.
Krajem prošlog tjedna svoje su prijedloge za rješenje problema dužnika u ‘švicarcima‘ iznijeli iz Udruge Franak i poslovnih banaka, odnosno Hrvatske udruge banaka (HUB).
Za Udrugu Franak jedino prihvatljivo rješenje je konverzija kredita vezanih uz ‘švicarac‘ u kunske, i to po tečaju franka i kamatnoj stopi koji su vrijedili u trenutku odobravanja kredita.
Poslovne banke, pak, predlažu dva modela za hitno rješenje problema "akutnih" dužnika sa stambenim kreditima s valutnom klauzulom u francima, koji više ne mogu otplaćivati kredite, dok bi se o rješenju za ostale dužnike u CHF tek trebalo razgovarati.
Prema prvom modelu, država bi za socijalno ugrožene građane otkupila stanove po sadašnjoj tržišnoj vrijednosti i ponudila ih dužnicima u najam, a prema drugom, dužnici bi stanove vraćali bankama i tako se riješili dugova.