Novi investicijski plan Europske komisije za poticanje rasta i zapošljavanja trebao bi u iduće tri godine privući privatna ulaganja od najmanje 315 milijarda eura. Fokus će biti na razvoju komunikacijske i energetske infrastrukture i poticanju malog i srednjeg poduzetništva, kazao je u Saboru potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, investicije i konkurentnost
Katainen je predstavio novi investicijski plan Europske komisije na zajedničkoj sjednici s članovima saborskih Odbora za europske poslove, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a te Odbora za gospodarstvo.
Katainen je istaknuo da Europska komisija tim planom, koji bi trebao postati operativan do ljeta, želi privući privatna ulaganja u strateške sektore, a prednost će imati riskantniji projekti u slabije razvijenim južnim državama članicama.
"Komisija želi osnažiti jedinstveno tržište EU-a kroz harmonizaciju digitalnih i energetskih tržišta te potaknuti financiranje malog i srednjeg poduzetništva na tržištu kapitala", kazao je.
Hrvatski projekti vrijedni 21,5 milijardu eura
"Države članice su u prosincu poslale Komisiji indikativni popis projekata, popis želja, ukupne vrijednosti od oko 1300 milijardi eura. Među tih 2000 projekata, nalazi se i 77 projekata koje je poslala Hrvatska ukupne vrijednosti 21,5 milijarde eura. Projekte će birati neovisno tijelo, bez miješanja politike, nacionalnih i sektorskih kvota", istaknuo je.
Plan predviđa uspostavu novog Europskog fonda za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke, a raspolagat će s 21 milijardom eura početnog kapitala.
Od 1,3 do 2,1 milijuna radnih mjesta
EFSI treba privući privatna ulaganja, a njegov multiplikatorni učinak procjenjuje se u odnosu jedan prema 15. To znači da jedan euro javnih sredstava uloženih u fond u konačnici daje učinak od 15 eura. Taj bi učinak mogao biti i veći. Države članice također će moći pridonositi Europskom fondu za strateške investicije, a ta sredstva ne bi im se računala u proračunski deficit.
Plan bi po procjenama Europske komisije trebao osigurati otvaranje 1,3 milijuna novih radnih mjesta, a po procjenama Međunarodne organizacije rada i do 2,1 milijuna, kazao je Katainen.
Velik dio sredstava predviđen je za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, istaknuo je Katainen, napomenuvši da prostor za moguće zloporabe smanjuje to što je riječ o zajmovima koje će se morati vratiti, a ne bespovratnim sredstvima kao u slučaju europskih strukturnih fondova.
Glede LNG terminala na Krku, Katainen se složio da takvi projekti mogu biti jako važni za diverzifikaciju opskrbe, posebice ako budu opskrbljivali veće područje ili više država.