Mjesecima političari, ekonomisti i mediji paralelno bilježe i komentiraju brojke: raste BDP, raste industrijska proizvodnja, sve je više turističkih noćenja, zračne luke ruše rekorde u prijevozu putnika, pada broj nezaposlenih, a u posljednje vrijeme čak imamo naznake oporavka građevinarstva. Hrvatska postaje zemlja u kojoj teku med i mlijeko. Samo što to još ne osjećamo. Tako to izgleda i na osnovi najnovijih statističkih podataka o industrijskoj proizvodnji, koja raste već 21 mjesec zaredom. U prvih deset mjeseci taj rast iznosi 3,8 posto na godišnjoj razini i ovo će biti treća godina hrvatske industrijske renesanse. No kako to izgleda kad se razgrnu generalni podaci? Proizvodnja tekstila bilježi rast od 9,8 posto, ali proizvođači odjeće pali su za 11,4 posto.
O. K., rast tekstilaca nadoknađuje pad proizvođača odjeće. No tekstilci su niža proizvođačka kasta, a iako su obje branše niskoprofitabilne, odjeća je ipak finalni proizvod s većom dodanom vrijednošću. Osim toga, 484 proizvođača odjeće zapošljavaju 13.874 radnika i lani su imali ukupan prihod od 4,4 milijarde kuna. Istodobno 245 tekstilnih tvrtki zapošljava 3238 radnika i ima prihod od 1,6 milijardi. Kad se zbroji rast jednih i pad drugih, proizvođači tekstila i odjeće u deset su mjeseci ostvarili proizvodnju manju gotovo za šest posto. Dakle, jedni žive na riži, drugi svaki dan jedu meso pa u prosjeku na svakom tanjuru imamo sarmu. Isti ‘sarmasti’ prosjek, ali obrnuti, od rastućeg finalista i padajućeg sirovinca imamo u metalskoj industriji, gdje je 105 proizvođača metala u deset mjeseci palo za 17 posto, a 1887 proizvođača gotovih metalnih proizvoda naraslo je za 13,8 posto. Raskorak između sirovinaca i finalista postoji i u drvnoj industriji, no malo manji. Drvari (941 tvrtka) rasli su za 2,6 posto, a 630 namještajaca stagnira na 0,8 posto rasta. Pouka? Državi je svejedno tko (ne) uspijeva. Političarima je važan samo konačni statistički plus kojim će se moći pohvaliti pred biračima. Za pravu industrijsku renesansu to nije dovoljno. Treba stvoriti uvjete da finalisti budu uspješniji od sirovinaca i u tekstilnoj i u drvnoj industriji.