Vlada raspravlja o Nacrtu prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova prema kojem bi unatoč smanjenju broja sudova i troškova građani trebali imati brže i kvalitetnije sudovanje.
Za par godina prosjek trajanja prvostupanjskog građanskog postupka s nešto više od 460 dana trebao bi se, prema podacima Ministarstva pravosuđa, smanjiti na europski prosjek od oko 270 dana.
Mreža sudova odsad se dijeli na 15 županijskih sudova, 23 općinska (dosad 67) i 21 prekršajni sud (dosad 61), rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na sjednici Vlade.
Također se predlaže nova organizacija mreže trgovačkih sudova, tako da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije. Sukladno tome utvrđuju se i sjedišta općinskih i prekršajnih sudova.
Ukinuti općinski i prekršajni sudovi postat će stalne službe novih sudova, pa će građanima biti osiguran isti pristup kao do sada. Osnivamo Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, a ukidanjem obveznog članstva zadruge se rasterećuju parafiskalnog nameta, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Prema predloženom zakonu, od 1. siječnja 2015. s radom će prestati 44 općinska suda, a od 1. srpnja 2015. i 40 prekršajnih sudova. Općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom postat će stalne službe novoustanovljenih općinskih i prekršajnih sudova.
Reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova želi se osigurati ravnomjerniju opterećenost sudova, ujednačeniju sudsku praksu i bolju iskorištenost resursa. Broj predsjednika općinskih sudova trebao bi se smanjiti sa 67 na 23, a prekršajnih sudova sa 61 na 21.
Županijski sudovi će, pak, od 1. siječnja 2015. postati nadležni za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, a od 1. travnja 2015. u građanskim postupcima.
To znači da će svaki od 15 županijskih sudova moći odlučivati o žalbi na odluke bilo kojeg općinskog suda u Republici Hrvatskoj. Odluka o tome kojem županijskom sudu će se dodijeliti određeni predmet u drugostupanjski postupak donosit će se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta.
Uvode se potpore za obrazovanje i zapošljavanje, naveo je ministar rada Mirando Mrsić.
Procjenjuje se da će se u 2015. na rashodima za zaposlene uštedjeti oko 21 milijun kuna, a godinu kasnije oko 31 milijun kuna. Dodatne uštede u dijelu kapitalnih rashoda u 2015. i 2016. ostvarit će se korištenjem sredstava strukturnih fondova za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, za što su u koordinaciji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije u tijeku pripreme programskih dokumenata.