"Naša energetska politika ne može se sputati zatvaranjem u državne granice, Hrvatska bi trebala postati investicijsko i energetsko središte jugoistočne Europe", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak
Otvarajući konferenciju Energy Investment Forum 2015 ministar gospodarstva je izrazio zadovoljstvo pristiglim ponudama za istraživanje ugljikovodika na Jadranu, za što su interes pokazale kompanije s tri kontinenta. "To jedan od naša tri ključna energetska projekta, a cilj nam je opskrbiti srednju i jugoistočnu Europu plinom i naftom", poručio je.
Na energetskoj konferenciji koja je održana danas u organizaciji Poslovnog dnevnika, prvi su put u Hrvatskoj javno nastupili predstavnici kompanija koje će istraživati nalazišta nafte i plina u Jadranu - Ina, konzorcij ENI-ja i Medoilgasa te konzorcij američkog Marathon Oil-a i austrijskog OMV-a.
"Uvozni lobi bori se protiv bilo kakve proizvodnje u RH, no mi možemo biti izvoznik energije i nema niti jednog razloga da to ne budemo! Tko to želi da građani, umjesto sadašnjih 450 dolara, plin ubuduće plaćaju po 250 dolara? I treba li zbilja gasiti Inu, Dioki i Petrokemiju kad imamo vlastite izvore plina", zapitao se Vrdoljak.
Govoreći o planiranom LNG terminalu na Krku, ministar Vrdoljak je napomenuo da se uz taj projekt vežu i plinovodi prema susjednim zemljama a čija je vrijednost još veća od samog terminala. Za LNG je, kaže, puno zainteresiranih i to ne samo za prodaju tehnologije, već i za zakup kapaciteta. Tu je i projekt Jadransko-jonskog plinovoda, odnosno dolazak plina iz kaspijskog bazena i priprema plinofikacije Crne Gore i BiH. Napokon, ne treba zaboraviti niti TE Plomin, investiciju tešku 800 milijuna eura.
Barbara Dorić iz Agencije za ugljikovodike izvijestila je da je u izradi studija utjecaja na okoliš istraživanja i eksploatacije Jadrana , te da je zatvoreno prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. U fazi istraživanja, koja će trajati pet godina, očekuje se 50 do 150 milijuna eura ulaganja, a bude li tu rezultata slijedi faza eksploatacije od narednih 25 godina. Hrvatska bi u konačnici mogla godišnje proizvoditi u ekvivalentu od 10 milijuna barela nafte što je deset puta više nego li sada, rekla je Dorić, podsjetivši da je proizvodnja nafte u RH od 2007. do 2013. pala za 28,5 posto a plina za čak 34,6 posto, i to zato jer nije bilo novih istraživanja.