U 15 godina koliko postoji Hrvatsko udruženje banaka, HUB, bankarska se krvna slika prilično promijenila. Te 1999. godine na neki je način završilo jedno razdoblje i otpočelo drugo, stabilnije.
U tih 15 godina broj se članica HUB-a s 13 povećao na 20, unatoč tome što je ukupan broj banaka s 49 pao na 28. Bankarska je aktiva s 93 milijarde kune skočila na 408 milijardi (a aktiva članica sa 76 na gotovo 400 milijardi); ukupni su se krediti više nego upeterostručili (s 48 na 261 milijardu), dok su depoziti s 58 milijardi kuna porasli na gotovo 294 milijarde. Direktor Zoran Bohaček uvjeren je kako upravo ti podaci pokazuju da smo svi mi, nakon svih propasti i sanacija, shvatili kako se bankarstvo zasniva upravo na povjerenju.
Željko Ivanković, direktor istraživanja u HUB-u otišao je korak dalje ustvrdivši kako sada živimo najduže razdoblje bankarske stabilnosti od I. svjetskog rata. Doduše, i banke dijele recesijski teret s ostatkom države, pa je Ivanković krizu koju dijele i banke podijelio u nekoliko faza: banke spašavaju javne financije; banke spašavaju poduzeća; rast loših kredita; slučaj franak; predstečajne nagodbe.
Sve je to itekako utjecalo na sadašnje stanje i poslovne rezultate, no Ivanković je, kao svojevrsni ‘teaser‘ okruglom stolu ubacio misao o tome kako se poslovni model banaka koje se još suzdržavaju od kreditiranja treba promijeniti.
Ako je suditi prema zaključcima okrugloga stola - to se neće tako brzo promijeniti. Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a kaže kako banke nisu bile okidač krize te da je problem duboko u realnom sektoru - prihodi su korporativnoga sektora u krizi pali 65 milijardi kuna, uz pad EBITDA i koeficijenta pokrića kamata te uz rast koeficijenta zaduženosti. Iz sudskoga je registra izbrisano oko 38 tisuća poduzeća.
- Izdržati u takvim uvjetima nije lako. Svi pitaju zašto ne kreditiramo, a sjedimo na likvidnosti i imamo kapital? Ono što je važno jest da mi višak kapitala ne transferiramo u inozemstvo! Pravo je pitanje kako stvoriti okruženje u kojem ćemo razvijati privatni sektor koji sada grca pod teretom vlastitih strukturnih problema i niske kompetitivnosti. Trebamo imati na umu da potražnja diktira ponudu - kategoričan je Prka.
Franjo Luković, prvi čovjek najveće banke, Zagrebačke, uz to što misli da su banke dostigle visoki europski standard, kaže kako od 2009. godine posluju u novoj ekonomskoj fazi koje naziva recesijkim bankarstvom.
- Ono je karakterizirano razduživanjem, posebno građana, rastom nenaplativih potraživanja i padom profitabilnosti banaka. U tijeku je i regulatorni i nadzorni tsunami koji, doduše, postoji u cijeloj EU. Unatoč svemu tome trošak loših kredita nije se prelio na državu i porezne obveznike, a banke se svejedno percipiraju kao glavni krivci recesije - tvrdi Luković dodajući da naše banke imaju bolje parametre nego one u Austriji ili Italiji.
Guverner Boris Vujčić pohvalio se kako je jedino što u zemlji ‘štima‘ upravo bankarski sustav koji je bolji od cjelokupne ekonomije, na kojemu mu zavide i u EU.