Dramatičan porast broja samoubojstava koji se dogodio između 2008. i 2010. godine može se povezati s ekonomskom krizom, kaže studija objavljena u Britanskom psihijatrijskom časopisu (British Journal of Psychiatry).
Istraživači s Oxforda usporedili su podatke prije 2007. godine s godinama krize i pronašli više od 10 tisuća samoubojstava povezanih s ekonomskom krizom u SAD-u, Kanadi i Europi.
- Prisutan je značajan porast samoubojstava u periodu recesije, rezultati su gori nego što smo očekivali. – kaže Aaron Reeves s Oxforda.
David Stuckler dodaje da su samoubojstva samo vrh sante leda. Podaci, naime, otkrivaju veliku mentalnu krizu u Europi i Sjevernoj Americi.
Porast broja samoubojstava veći je kod muškaraca nego kod žena. Analitičari naglašavaju da je to zbog većeg pritiska i srama kojeg muškarci osjećaju kada su suočeni s financijskim neuspjehom. Također, rjeđe traže psihijatrijsku pomoć.
Rezultati istraživanja pokazuju da su najčešći razlozi samoubojstava za vrijeme krize gubitak posla, gubitak stambenog prostora i dugovi.
Ipak, većinu samoubojstava počinili su ljudi koji su već bili depresivni. Podaci su i pokazali povećanu potrošnju antidepresiva za vrijeme krize.
Iako SAD nisu najgore (tu poziciju drži Grčka), prethodna istraživanja istog istraživačkog tima, objavljena u znanstvenom časopisu The Lancet 2012. godine, procjenjuju da je u SAD-u počinjeno 4740 samoubojstava više nego što iznosi uobičajena stopa samoubojstava, kao posljedica krize 2008. godine.
Prošle su godine u New York Timesu Stuckler i Sanjay Basu, ugledni profesor sa Stanforda, u kolumni naslova ‘Kako strogost ubija‘ istaknuli da je najveća stopa samoubojstava prisutna u gradovima u kojima su velike količine ljudi dobile otkaz. U 2009. godini, najgoroj godini krize, smrti prouzrokovane samoubojstvima premašile su broj smrtnih slučajeva prouzrokovanih prometnim nesrećama.
Ovo je, pak, istraživanje pokazalo razlike u stopi samoubojstava među državama, pri čemu su razlike povezane sa socijalnom potporom pruženom ljudima koji su iskusili posljedice krize. Primjerice, stopa samoubojstava u Švedskoj i Austriji je ostala stabilna, unatoč ekonomskim nedaćama. Švedska je izdvojena kao primjer zemlje u kojoj ljudi s financijskim problemima primaju nezanemarivu podršku od strane države.
Činjenica da je stopa samoubojstava u nekim zemljama porasla, a u nekima ne, ukazuje da tragedija nije neizbježna, odnosno da je intervencija moguća i nužna.U budućnosti, predlažu Stuckler i Reeves, države bi trebale moći spriječiti ponavljanje ovakvog obrasca, ne samo socijalnom pomoći, već i psihijatrijskom, te programima za zapošljavanje.
Samoubojstva prouzrokovana ekonomskom situacijom, zaključuje Stuckler, moguće je izbjeći.