Ministri financija 28 članica Europske unije završili su u petak u Vilniusu neformalni sastanak koji je pokazao da su vrlo podijeljeni oko jedinstvenog mehanizma rješavanja (SRM) za bankarsku uniju, ali su na sastanku dogovorili deblokadu 1,5 milijarda eura za Cipar.
Rasprave su bile ‘intenzivne i korisne‘, rekao je europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michel Barnier.
Ministri su u petak prvi put razgovarali o SRM-u kojemu je nekolicina ministara našla zamjerke, među njima i Njemačka.
Berlin ističe da je mehanizam rješavanja za bankarsku uniju nekompatibilan s europskim ugovorima te bi ugovore trebalo mijenjati. Međutim, pravna analiza Europskog vijeća utvrdila je da to nije potrebno, piše agencija AFP i dodaje da SRM predviđa zajednički fond rješavanja koji bi primorao njemačke banke da financiraju stečajeve ili spašavanje banaka u drugim zemljama.
SRM je zamišljen kao drugi stup bankarske unije i treba dopuniti jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) u skladu s kojim će, kada krajem 2014. postane operativan, Europska središnja banka (ESB) izravno nadzirati banke u eurozoni i drugim državama članicama koje odluče pristupiti bankarskoj uniji.
Mehanizmu su se usprotivile i zemlje izvan eurozone, napose Velika Britanija koja strahuje da bi SRM dao dodatne ovlasti institucijama EU.
Povjerenik Europske komisije Barnier upozorio je na sastanku u Vilniusu da pet godina nakon financijske krize izazvane stečajem američke banke Lehman Brothers, Europljani trebaju pokazati svojim građanima da su ‘naučili lekcije iz krize, da su uspostavili financijski sektor na zdravim osnovama‘.
Kako u Vilniusu dogovor nije postignut, očekuje se novi sastanci o SRM-u tijekom jeseni.
Na temelju pozitivnog izvješća ‘trojke‘ (predstavnika zajmodavaca - Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda) ministri su u petak poslije podne odobrili novu tranšu pomoći za Cipar u iznosu od 1,5 milijarda eura od ukupno 10 milijarda obećanih tom otoku. Isplata će slijediti krajem rujna.
Osim Cipra, nikakav veći rezultat nije postignut na sastanku u petak kojim su ministri financija nastavili rad nakon ljetne stanke, piše agencija AFP i dodaje da je tomu razlog očekivanje ishoda parlamentarnih izbora u Njemačkoj 22. rujna. Njemačka je članica EU koja je u četiri godine najviša uplaćivala u fond spašavanja zemalja eurozone.
Čelnici eurozone upozorili su da će idući mjeseci biti napeti jer se bliži kraj programima pomoći za Irsku, Portugal i Španjolsku.
Upozoreno je također da će eurozona morati nadzirati idući mjesec Sloveniju čiji bankarski sektor puca pod teretom dugova od 7 milijarda eura, prema Međunarodnom monetarnom fondu.
Slovenija je nedavno pomogla dvije manje privatne banke te se spekuliralo da će zatražiti pomoć. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble takvu je pomoć otklonio riječima -Ako zemlja poštuje svoje obveze, može i bez pomoći-.