Internacionalizacija poslovanja ostaje središnja točka Komore

Nakon vrlo solidnog rasta proteklih godina i očekivanog nastavka sličnih trendova dogodine Međunarodni monetarni fond nedavno je upozorio na porast neravnoteža u našem gospodarstvu i predložio mjere za njihovo uklanjanje. MMF zapravo traži povratak u zonu primarnog suficita do kraja desetljeća uz preporuku da se što prije provedu mjere obuzdavanja rashoda, što bi ujedno smanjilo inflatorne pritiske. Drugim riječima, poručuje nam da djelujemo na vrijeme dok su pokazatelji povoljni kako se ne bi ostvarili scenariji višega javnog duga ili deficita. Naravno, kretanja izvan naših granica preslikavaju se i na našu ekonomiju, stoga smo svjesni da naš budući rast neće ovisiti samo o nama.

Naš doprinos konkurentnosti

Moramo poraditi na niskoj razini produktivnosti u prerađivačkoj industriji, što se reflektira na robni izvoz i nemogućnost snažnijeg ugrađivanja u europske opskrbne lance. U tom smislu u Hrvatskoj gospodarskoj komori svakako ćemo nastaviti raditi na prijedlozima za konkurentnost prerađivačke industrije. Između ostalog, prijedlozima mjera i poticaja za konkurentnost prerađivačke industrije koje smo izradili ljetos, za koje smo dobili zeleno svjetlo i koje nastavljamo razrađivati u suradnji s resornim ministarstvima.

Naglasak je i na problemu regulativnog opterećenja. Kvalitetno izrađeni propisi u suradnji s tvrtkama donose jednostavnost i transparentnost poslovanja. Poslovna zajednica, uključujući HGK i njegove članove, trebala bi biti uključena u inicijalne faze izrade zakona. Taj pristup omogućava bolje razumijevanje učinaka predloženih propisa na gospodarstvo, kao i konstruktivnu povratnu informaciju prije nego što zakoni dođu u fazu javnog savjetovanja. Redoviti sastanci, radionice i konzultacije mogu pomoći u identificiranju potencijalnih problema i pružiti rješenja koja su prihvatljiva za sve strane. HGK je institucija koja je u dodiru s najviše gospodarstvenika. Prije donošenja novih zakona potrebno je provesti detaljnu analizu učinaka na gospodarstvo, uključujući troškove i koristi za poduzeća različitih veličina i sektora. Ta analiza trebala bi biti dostupna javnosti i predmet rasprave. Uvođenje pokusnih projekata ili testnih faza za nove propise može pomoći u prepoznavanju praktičnih izazova i prilagodbi prije pune provedbe zakona.

HGK će nastaviti zagovarati ubrzanje administrativnih postupaka i uspostavu predvidivoga regulativnog okvira kako bi se omogućio stabilan razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Nastavit ćemo dijalog s mjerodavnim institucijama kako bi se osigurala pravodobna regulativa i omogućio nastavak investicija u skladu s rokovima propisanim zakonima.

Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe, imamo strukturne probleme, bilježimo nisku produktivnost i samodostatnost koje rezultiraju velikom uvoznom ovisnosti i vanjskotrgovinskim deficitom u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Zato je nužno povećati nacionalna sredstava i fokusirati sredstva iz ruralnog razvoja na investicijske mjere i ulaganje u dugotrajnu imovinu, posebice u kontekstu sve većih zahtjeva zelene tranzicije. Kada govorimo o potporama, one trebaju uzimati u obzir regionalne specifičnosti i konkurentnost proizvodnje, zatim promjene u strukturi poljoprivredne proizvodnje u smjeru veće dohodovnosti i dodane vrijednosti te snažnija ulaganja u preradbene kapacitete i inovacije. Također, potrebno je jačati suradnju između malih proizvođača i prerađivačke industrije, posebice sustavom kooperacije. Ako želimo postići samodostatnost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede, mjere poljoprivredne politike moraju biti usmjerene prije svega na komercijalne proizvođače i one koji to žele postati.

Sustavna potpora izvozu

Neusklađenost vještina radne snage s potrebama tržišta rada danas i u budućnosti također je nešto na čemu moramo nastaviti raditi. Potrebno je uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada. S obzirom na nedostatak osposobljene radne snage i radne snage općenito, u sljedećem razdoblju Komora će se usmjeriti na jačanje suradnje s obrazovnim institucijama kako bi se za tržište rada osigurala adekvatna radna snaga.

Internacionalizacija poslovanja ostaje središnja točka Komore na jedinstvenom, ali i međunarodnom tržištu. Hrvatska je malo, ali otvoreno tržište. Zbog toga se brzo možemo prilagoditi svim promjenama i novim izazovima. Niska produktivnost, odnosno limitirane količine pojedinih proizvoda, i niz drugih faktora ograničenje su održivom izvozu, stoga će i to biti fokus HGK-ova daljnjeg rada. Za održiv izvoz nužna je dugoročna strategija koja obuhvaća državna tijela, gospodarsku zajednicu i potporne institucije, uključujući HGK, te rad na stvaranju prepoznatljiva hrvatskog brenda, tj. na sustavnoj i strateškoj promidžbi hrvatskog izvoza. Nastavljamo sustavno podupirati naše izvoznike na sajmovima, organizacijom delegacija s ciljanim tržištima te dostavljanjem potrebnih im informacija.

Promicanje Smjernica OECD-a za poduzeća

Članstvo u OECD-u završni je korak za zaokruživanje međunarodnog položaja Hrvatske. Članica smo europodručja, Schengena te Europskoga stabilizacijskog mehanizma, a članstvom će se dodatno ojačati ugled zemlje. Naše tvrtke imat će lakši pristup tržištima zemalja članica OECD-a, moći ćemo se lakše povezati te poboljšati postojeće politike i prakse. Izravno utječe i na povjerenje investitora jer članice slijede najbolje prakse u područjima kao što su korporativno upravljanje, borba protiv korupcije, ulaganje, konkurentnost, financijska tržišta i javno upravljanje. HGK član je Vanjskog tijela Nacionalne kontaktne točke za odgovorno poslovno ponašanje. Jedan je od zadataka promicanje Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća o odgovornom poslovnom ponašanju. Komora podupire Smjernice te smo njihovu prezentaciju uključili u svoju ESG akademiju.

Dakle, Hrvatska će postati dijelom zajednice najrazvijenijih zemalja svijeta koje su opredijeljene za kontinuirano poboljšanje ekonomske i socijalne dobrobiti svojih građana. Od sljedeće godine igra na svjetskome prvenstvu, ne samo na europskome.