Investicijski potencijal države u ovom je trenutku velik zbog solidnoga gospodarskog okružja, investicijskoga kreditnog rejtinga te sve snažnijeg rasta BDP-a. Međutim, sva ulaganja koja bi se mogla i trebala ostvariti u Hrvatskoj moraju biti dovoljno kvalitetna i isplativa jer se očekuje prinos od četiri ili pet posto
Hrvatski je investicijski potencijal najmanje 116 milijardi kuna! To je kapacitet jednak cijeni gradnje šezdesetak peljeških mostova ili samo dvadeset milijardi manje od prihoda državnog proračuna. Kad bi se, hipotetski, odmah upogonio sav raspoloživi kapital u Hrvatskoj, možemo ustvrditi da bi investicijski val od 116 milijardi kuna pokosio sve pred sobom. Podatak o tom iznosu dobili smo iz nekoliko izvora i zbrojili ih sve.
Hrvatski je investicijski potencijal najmanje 116 milijardi kuna! To je kapacitet jednak cijeni gradnje šezdesetak peljeških mostova ili samo dvadeset milijardi manje od prihoda državnog proračuna. Kad bi se, hipotetski, odmah upogonio sav raspoloživi kapital u Hrvatskoj, možemo ustvrditi da bi investicijski val od 116 milijardi kuna pokosio sve pred sobom. Podatak o tom iznosu dobili smo iz nekoliko izvora i zbrojili ih sve.
Dakle, to su sredstva kojima raspolažu tvrtke, višak likvidnosti u bankama, novac iz fondova EU, sredstva HBOR-a, mirovinskih fondova, EIB-a i EBRD-a.
Treba napomenuti da je trenutni investicijski potencijal još veći. Primjerice, privatne tvrtke u ovom trenutku mogu uložiti 40 milijardi kuna, i državne još pet milijardi, i to bez dodatnog zaduživanja. S druge strane, banke imaju 33 milijarde kuna viška likvidnosti, a analitičar Velimir Šonje kaže da je, zapravo, kreditni potencijal banaka u Hrvatskoj neograničen. Naime, kad bi im na stol došlo toliko dobrih i ‘bankabilnih‘ projekata te da oni vrijede sto milijardi kuna, to bi mogle financirati kreditima koje bi dobile od svojih matica.
U ovoj analizi nismo uzeli u obzir još tri izvora kapitala: izravne strane investicije (FDI), doznake iz inozemstva te ‘private equity‘ i fondove ‘venture‘ kapitala. Naime, prema HNB-ovim posljednjim podacima, FDI je 2018. bio milijardu eura, a u prva tri mjeseca ove godine već je 405 milijuna eura. Koliko će ove godine iznositi strane investicije, nemoguće je predvidjeti. Jednako je s doznakama iz inozemstva, kojih je na godinu dvije milijarde eura. Ali to je novac koji završava u džepovima građana. Kad je pak riječ PE i VC fondovima, većina ih je strana i tek je prvi počeo raditi, a osnivaju se još dva.
Bilo kako bilo, državni investicijski potencijal trenutačno je velik, i to zbog solidnoga gospodarskog okružja, investicijskoga kreditnog rejtinga te sve snažnijeg rasta BDP-a. No, kao što je Lider pisao prije nekoliko mjeseci, sva ulaganja koja bi se mogla i trebala provesti u Hrvatskoj moraju biti dovoljno kvalitetna i isplativa jer ako se očekuje prinos od četiri ili pet posto, dugoročno je to vrlo opasno. 
Kompletnu analizu možete pročitati od četvrtka u tiskanom izdanju Lidera, a već od srijede u digitalnom izdanju