Drugi dio Konferencije o korporativnoj sigurnosti bavio se problematikom upravljanja poslovima sigurnosti u tvrtkama, financijskim institucijama i državnoj upravi.
Petar Mišević, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) otvorio je drugu sesiju govorom o sustavu nacionalne sigurnosti i ulozi UVNS-a kao središnjem državnom tijelu za informacijsku sigurnost (hrvatski NSA). Mišević je napomenuo kako je Hrvatska počela usvajati legislativu za područje informacijske sigurnosti tek ulaskom u NATO.
Kako bi potaknuli gospodarske subjekte da usvoje certifikate poslovne sigurnosti, UVNS je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i Hrvatskom gospodarskom komorom pokrenuo cijeli niz aktivnosti. Naime, u Hrvatskoj tek nešto više od 30-tak tvrtki ima taj certifikat, a bez njega se teško mogu realizirati poslovne ambicije na međunarodnom planu, upozorio je Mišević.
Posebice ako žele sudjelovati u NATO-vim natječajima za posao. Potrebno je znati da NATO godišnje raspisuje natječaje za poslove u vrijednosti milijardu eura. Za većinu tih natječaja jedan od uvjeta je upravo certifikat poslovne sigurnosti.
Aleksandar Klaić iz UVNS-a govorio je podrobnije o samom certifikatu poslovne sigurnosti koje izdaje UVNS kao mjerodavno tjelo za proces certificiranja. Predstavio je sudionicima vrste, razine i rok važenja tog certifikata, kao i sam certifikacijski proces. Kao ključni problem s kojim se u području informacijske sigurnosti susreće državni sektor jest taj kako klasificirati podatke. Pojedine tvrtke u privatnom sektoru ispunjavaju neke standarde poslovne sigurnosti, no to nije dovoljno, napomenuo je Klaić.
Damir Gojmerac iz Optimal sistema pokušao je predočiti što je to sigurna IT okolina. Naime, postoji standard TIA 942 koji utvrđuje nivo pouzdanosti sigurnosnih soba (računalnih soba). Odnosno propisuje uvjete koje mora zadovoljiti računarski centar za određeni nivo kvalitete i pouzdanosti. Svaka kompanija koja ne želi pretrpjeti ogromne financijske gubitke zbog gubitka podataka ili zastoja i kvara u računalnom sustavu trebala bi se prvo pobrinuti za smještaj i opremu svog informacijskog centra. Strane kompanije su itekako svjesne potrebe da se takvi prostori, odnosno računalni centri certificiraju, a tako i zaštite, dok je u Hrvatskoj takva svijest tek u začetku, zaključio je Gojmerac, čija je kompanija akreditirana za izdavanje tih certifikata.
Marijo Kolovrat iz Pro alarma predstavio je pametne kamere, odnosno inteligentne video sustave u službi kororporativne sigurnosti. Iznio je par zanimljivih rezultata istraživanja na račun klasičnoga video nadzornog sustava. Naime, jedno od njih iz 2007. otkrilo je da nakon samo 22 minute praćenja videosadržaja, zaštitaru-operateru toliko padne koncentracija da propušta čak 95 posto aktivnosti na video nadzoru. Prvi videonadzori stalno su davali lažne uzbune i signale, no uvođenjem inteligentne video analize (IVA), stvari su se bitno promijenile. IVA je, pojasnio je Kolovrat, automatizirani sustav zaštite koji detektira gotovo sve; od veličine objekta, smjera i brzine kretanja, boja, detektira lice, spol i godine, broji ljude i vozila, a vrlo je učinkovita u nizu djelatnosti; od proizvodne, trgovačke, u zaštiti osoba i imovine do nadzora u prometu.
Kako konferenciju ne bi napustili opušteni i laka srca pobrinuo se Ivica Ostojić, konzultant za računalnu sigurnost u tvrtki Diverto. Tema njegova predavanja bila je jesmo li otvorili Pandorinu kutiju? Ostojić je ustvrdio da svijet nije ni u depresiji niti u recesiji nego da je u sistemskom raspadu, te da se stvari neće izgladiti dok se sustav ne resetira. Osvrnuo se na prozivanje banaka kao glavnih uzročnika i generatora aktualne krize te nepravedne podijele svijeta na bogate i moćne (manjina) i siromašne (većina). „Ovdje se radi o klasnom ratu, a rezultat njega su tzv. Anonymousi, koji nisu pokret nego ideja“, ustvrdio je Ostojić. Anonymousi zagovaraju rušenje vlada, država i financijskog sustava, a što kriza bude više napredovala bit će sve više pristaša te ideje. „Što vam se više bude rušio životni standard uslijed krize i sami ćete biti bliže toj ideji“, rekao je Ostojić, te istaknuo kako države nemaju odgovor na taj fenomen. Napomenuo je kako je danas iznimno lako organizirati napad na određenu organizaciju ili instituciju. Dovoljno je na Twitteru pustiti priču i hajka kreće. Meta nikad ne može znati tko će je i kada napasti u tom slučaju. Sigurnost na svim razinama, pa tako i koorporativna, ugroženija je no ikada. A glavni alat za pronalaženje svih vrsta informacija i razbijanje datoteka i sigurnosnih sustava je Google. On memorira svaku vašu pogrešku.
Na okruglom stolu na temu ‘Je li hrvatska industrija sigurnosti spremna za EU‘ istaknuta je loša suradnja između MUP-a i zaštitarstva. Stručnjak za sigurnost Mate Laušić istaknuo je kako MUP mora biti pokretač suradnje te sudjelovati u edukaciji zaštitara. Prevelik broj policajaca čuva skladišta, objekte ili su na portama, što znači da „imamo skupe ljude na jeftinim poslovima“, poentirao je Laušić. Edukacijom zaštitara rasteretit će se policija. Ante Perčin iz Sokol Marića, naše najveće zaštitarske tvrtke, podsjetio je kako zaštitari još nemaju svoju profesiju te da u javnosti i dalje dominira percepcija o zaštitarima kao otpadnicima koji ništa ne znaju raditi, nego jedino mogu čuvati portu.