U protekloj godini Vidnija je dodatno učvrstila svoju poziciju lidera u domaćoj prehrambenoj industriji, kroz sustavna ulaganja u sve segmente poslovanja, kako bi svi procesi bili na najvišim svjetskim standardima kvalitete i sigurnosti, piše Dragutin Drk (Vindija) u Liderovom prilogu Poslovna Hrvatska 2015.
Poslovni sustav Vindija u ovom trenutku zapošljava više od 4000 radnika, surađuje s više od 2000 kooperanata i 500 vozača distributera, a osim na hrvatsko tržište, i u 2014. godini bili smo fokusirani na daljnji razvoj u zemljama regije, kao i u Europskoj uniji.
Vindija je snažno orijentirana na izvoz, pa smo sa svojim asortimanom prisutni na više od 12 stranih tržišta, gdje osobit uspjeh i najjači rast bilježe naše linije gotovih i polugotovih proizvoda. U ovoj smo godini tako ostvarili rast izvoza na tržište Slovenije, naročito u mesnom asortimanu pilećih i purećih proizvoda, te uspješno poslovno surađivali s europskim tržištima poput Belgije, Italije, Engleske i Austrije.
Niz međunarodnih priznanja
Posebnu pozornost u 2014. posvetili smo unapređenju kvalitete svojih proizvoda te plasmanu novih proizvoda na tržište, za što smo dobili i niz međunarodnih priznanja. Jedno od njih je i priznanje krovne europske organizacije za prehranu i agrikulturu ‒ DLG-a, koji je Vindiji dodijelio prestižnu Nagradu za dugogodišnju kvalitetu proizvoda, kojom podupire nastojanja industrije u području očuvanja vrhunske kvalitete proizvoda. Priznanje Vindiji stiglo je nakon dugogodišnjih ispitivanja u sklopu DLG-ove kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda, gdje je Vindija u proteklih pet godina osvojila čak 88 medalja.
Primjetni su i svakako ohrabrujući pozitivni pomaci u pristupu Vlade RH prehrambenoj industriji, što se očituje u uvrštenju u Industrijsku strategiju. Vindija se i dosad uspješno nosila s izazovima konkurencije na stranim tržištima, zahvaljujući tomu što smo pripreme za to odradili davno prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ali status strateške industrije i svojevrsnog zamašnjaka toliko očekivanoga gospodarskog oporavka zasigurno će donijeti nove konkretne korake. Vjerujemo da to otvara novo poglavlje u oporavku cjelokupne domaće industrije, a ohrabruje činjenica da je Vindija prepoznata kao primjer strateškom i planskom razvoju upravo zahvaljujući pravovremenom prilagođavanju očekivanjima zahtjevnih svjetskih tržišta.
U 2014, nažalost, nastavljeni su negativni trendovi pada industrijske proizvodnje i izvoza, pa bi jako važno bilo kada bi se u idućoj godini Vlada orijentirala na provođenje mjera koje će spriječiti daljnje negativne trendove i osigurati stabilnost domaćega gospodarstva te stvoriti preduvjete u kojima se može razvijati izvozna politika.
Održavanje konkurentnosti
Kada govorimo o prehrambenoj industriji kao pokretaču pozitivnih trendova, primarno je riječ o činjenici da investicije u prehrambenu industriju mogu odmah utjecati na rast BDP-a i smanjenje vanjskotrgovinskog deficita, posebice ako se postigne sinergija s drugom strateški važnom granom gospodarstva ‒ turizmom. Tu svakako vidimo priliku za pozitivne pomake i već smo napravili ključne pomake u tom smjeru: želimo sudjelovati u stvaranju jedinstvenog i prepoznatljivog brenda Hrvatske kao poželjne gastrodestinacije, što se savršeno nadovezuje na tradiciju Vindijinih proizvoda i povjerenje koje oni uživaju kod krajnjih kupaca.
U idućoj će godini izazov za Hrvatsku biti i pitanje mljekarske industrije, koja se i ove godine suočava s promjenama koje je donio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Primjerice, u odnosu na srpanj 2013. godine kada je Hrvatska postala članica, uvoz je povećan za 19 posto, a u isto vrijeme zamjetan je nastavak pada domaće proizvodnje mlijeka. Stručnjaci ističu da se mljekarskom sektoru može pomoći samo zajedničkim djelovanjem na nacionalnoj razini, mjerama poput otvaranja posebnih kreditnih linija u suradnji HBOR-a i komercijalnih banaka, reprogramiranja kredita te smanjivanja stope PDV-a. Važno nam je i kako će izgledati budućnost naših kooperanata jer osim tradicije koju temeljimo na suradnji s njima, situacija s uvozom sirovine utječe na cijenu prema krajnjim potrošačima. Održavanje konkurentnosti temeljimo na povjerenju potrošača, koji nisu neosjetljivi na porijeklo sirovina, kao i finalnih proizvoda. Kada govorimo o zaštiti domaće industrije, treba voditi računa i o jednom i o drugom.
Važno je što prije početi
U 2015. bit će ključno i da kao zemlja članica Europske unije maksimiziramo potencijal fondova EU namijenjenih poljoprivredi, za što kao zemlja s dugogodišnjom poljoprivrednom tradicijom i bogatim prirodnim resursima imamo sve preduvjete. Od Europske unije Hrvatska do 2020. može očekivati oko 8,5 milijardi eura, a budući da je riječ o dugogodišnjem procesu čiji se rezultati neće vidjeti preko noći, važno je da se čim prije pokrene proces, koji u području poljoprivrede znači i kontinuiranu edukaciju i podršku države poljoprivrednicima.