Već šestu godinu zaredom u Hrvatskoj je raspisan natječaj za Indeks DOP-a kojim se nagrađuje društveno odgovorno poslovanje hrvatskih tvrtki. Za razliku od proteklih pet natječaja, ovoga se puta provodi u posve drukčijim političkim okolnostima - punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji. Objavljen je početkom studenoga i otvoren do 16. prosinca.
Premda se njegovi inicijatori iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj (HRPSOR) nadaju da će se ove godine biti još više prijava, prijavljeni se ne trebaju nadati da će usput možda dobiti neku europsku nagradu za DOP. Europska komisija, za razliku od lani, ove godine neće nikoga nagraditi, ali zato je predložila novu smjernicukoja bi trebala unaprijediti transparentnost i rad oko 18.000 europskih tvrtki, pa tako i hrvatskih. Kako Hrvatska uopće stoji kad je riječ o DOP-u, posebice kao zemlja članica Europske unije?
Jako daleko
Društveno odgovorno poslovanje prihvaćena je poslovna praksa u razvijenim svjetskim zemljama. Tvrtke i od poduzeća s kojima surađauju često traže sudjelovanje u lancu DOP-a. Čak i institucionalni i individualni ulagači društvenu odgovornost sve više smatraju dokazom da se poduzećem dobro upravlja. To što Europska unija mnogim inicijativama snažno podupire proširenje takve prakse dodatni je razlog zbog kojeg bi i hrvatska poduzeća trebala razmotriti uvođenje načela društvene odgovornosti u poslovne procese. Ipak, Hrvatska je još jako daleko od takve poslovne prakse, a i teška ekonomska kriza u kojoj zemlja grca već pet godina sasvim sigurno čini svoje.
Bez obzira na toHrvatski savjet za održivi razvoj i Hrvatska gospodarska komora ocjenjuju oduzeća na temelju mjerila društvene odgovornosti i nagrađuju najbolje.
- Većina hrvatskih poduzeća čeka zadnji čas da dovrši, provjeri i tek onda zatvori svoje upitnike. Bez obzira na to možemo reći da smo zadovoljni i da ih ispunjavaju očekivanim tijekom, pa se nadamo da će ove godine sudionika biti koliko i godinu prije - kažu gotovo unisono iz spomenutih dviju ustanova.
Dva tjedna prije zatvaranja natječaja više od 70 posto poduzeća popunilo je upitnik, ušavši tako u konkurenciju za osvajanje nagrade Indeksa DOP-a.
Suptilni način
Ipak, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj, potvrđuje da ove godine sudionici Indeksa neće moći sudjelovati u natječaju za nagradu EU za DOP jer je odluka Europske komisije da se ona dodjeljuje u dvogodišnjem ciklusu. Lanjska je dodjela, objašnjava, bila svojevrstan pilot-projekt nagrade EU pa sad slijedi razdoblje evaluacije i korekcije nekih mjerila. Nagrade će sigurno biti dogodine, ali prema možda malo izmijenjenim mjerilima i natječajnim uvjetima. Matešić se nada da izostanak nagrade EU neće negativno utjecati na broj poduzeća koja će ove godine sudjelovati u Indeksu DOP-a.
Smjernica o nefinancijskom izvještavanju, koja je na javnoj raspravi i koja će se vrlo vjerojatno izglasavati u Europskom parlamentu u ožujku sljedeće godine, objašnjava Matešić, još neko vrijeme neće stupiti na snagu, no u dogledno će vrijeme neki oblik izvještavanja o nefinancijskom učinku velikih poslovnih subjekata postati obveza. Riječ je o poduzećima s više od 500 zaposlenih.
- Ta je smjernica suptilan način kojim se Europska komisija koristi kako bi povećala interes i razinu primjene društveno odgovornog poslovanja. Ono i dalje ostaje dobrovoljna praksa, no zbog obveze izvještavanja o njoj može se očekivati da će poduzeća početi više truda i pozornosti ulagati u praćenje i kvalitetu svoje društvene odgovornosti. Naravno da oni koji već izvještavaju imaju praksu DOP-a, odgovorne osobe, odjele ili čak odgovornost članove uprave. Oni će imati mnogo manje posla, ali njihov ugled zasigurno će rasti jer će im izvješća biti kvalitetnija od početničkih – kaže Mirjana Matešić.
Prozivanje umjesto potpore
Primjena DOP-a u Hrvatskoj, ističe Matešić, ne zadovoljava zbog nedovoljne potpore i interesa za ta pitanja javnog i civilnog sektora. Društveno odgovorno poslovanje u Hrvatskoj danas promiču poslovne asocijacije, ali o njegovoj se primjeni ne govori dovoljno.
- Javni sektor nema dovoljno znanja i kapaciteta za potporu DOP-u, a civilni sektor skloniji je kritici te će prije praksu DOP-a prozvati ‘greenwashingom’ nego što će ga poduprijeti. Nema većih razlika nakon pristupanja EU, no prenošenjem spomenute smjernice i sličnih propisa, pozitivne s vremenom će sigurno biti promjena - kaže Mirjana Matešić.
Valja reći da je DOP dobrovoljni iskorak gospodarskih subjekata iznad zakonski postavljenih granica radi postizanja financijskih uspjeha, vodeći računa o etičkim vrijednostima, društvenoj zajednici, zaposlenicima i okolišu. Mnogo poduzeća u Hrvatskoj već se vode nekim načelima društveno odgovornog poslovanja, no većina njih, nažalost, ne pristupa tomu sustavno, zato i ne iskorištava mogućnost ostvarivanja dugoročnih prednosti koje donosi ta poslovna praksa.
Konačna verzija
Pomoćnik direktora Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Zoran Barišić podsjeća na to da je Europska komisija 16. travnja prihvatila prijedlog nove smjernice radi povećanja transparentnosti u velikim tvrtkama povezanoj s društvenim i ekološkim pitanjima. Smjernica bi trebala zamijeniti dvije dosadašnje (‘Accounting Directives on Annual and Consolidated Accounts’). Cilj nove direktive trebao bi biti poticaj dugoročnom gospodarskom rastu i zapošljavanju. Prema njoj, obuhvaćene tvrtke morat će objavljivati podatke o politici, rizicima, ekološkim i društvenim pitanjima, poštovanju ljudskih prava, borbi protiv korupcije i sl.
Nova smjernica potaknuta je, uz ostalo, time da samo 2500 od ukupno 42.000 velikih tvrtki u EU službeno objavljuje tzv. nefinancijska godišnja izvješća te da kvaliteta tako objavljenih podataka u pravilu ne odgovara potrebama korisnika.
- U Hrvatskoj je situacija nepovoljnija, izvješća redovito objavljuje dvadesetak velikih tvrtki. Budući da je teško predvidjeti konačnu verziju, o intenzitetu učinaka moći ćemo razgovarati tek nakon uvođenja u nacionalno zakonodavstvo, no već sada se sa sigurnošću može reći da će nova smjenica jako pridonijeti promicanju i poticanju održivog razvoja - zaključuje Zoran Barišić.