Čini se da je zebnja zbog siromašne neto dobiti banaka u 2013., samo 757 milijuna kuna u odnosu na gotovo tri milijarde u 2012., bila pomalo umišljena, jer prema ocjeni HNB-a diskontinuiteta u rezultatu banaka lani zapravo nije bilo, zabilježen je pad od samo dva do tri posto.
Doduše, 15 je banaka završilo u minusu. Iskazano znatno smanjenje dobiti prije oporezivanja rezultat je naglog porasta troškova rezerviranja za gubitke zbog preoptimistične ocjene vrijednosti imovine banaka unazad nekoliko godina, što se sada moralo korigirati.
Rezultatu je pridonijela i tanka zarada od kamata, naime, kamatni je prihod smanjen 1,6 milijardi kuna, što u zemlji u kojoj se krediti malo traže, ni najmanje ne čudi.
U HNB-u ističu da je oko dvije trećine tog iznosa kompenzirano nižim kamatnim troškovima i smanjenjem kamata na štednju deponenata, a ostalo se uravnotežilo kroz više neto nekamatne prihode. Iz toga, pojašnjavaju, proizlazi da se kod operativnog rezultata banaka bilježi pad za tek dva ili tri posto.
Negativan učinak
Konkretno - prema privremenim nerevidiranim podacima koje je HNB prikupila od banaka, njihova je dobit prije oporezivanja u 2013. iznosila 1,02 milijarde kuna, što je za gotovo 2,4 milijarde kuna ili 70 posto manje u odnosu na dobit prije oporezivanja godinu prije.
Najveći negativni učinak na te rezultate, veći od 2,14 milijardi kuna, imaju troškovi ispravaka vrijednosti imovine, točnije problemi u naplativnosti kredita zbog čega su morala rasti i rezerviranja.
U HNB-u kažu kako je uzrok tome upravo preoptimistično valoriziranje aktive banaka koja nije imala realnu vrijednost, i to se kad-tad moralo korigirati. Da se razina pokrivenosti loših plasmana kontinuirano održavala na adekvatnoj razini, dobit banaka vjerojatno bi bila na zavidnoj razini od oko 2,5 milijarde kuna, misle u HNB-u. Kažu i da će konačni rezultati vjerojatno biti i niži od privremenih, jer i vlasnici i revizori banaka traže da se imovina sada iskaže konzervativnije nego prijašnjih godina. Takav je i stav HNB-a jer se na taj način smanjuje i potencijalna opterećenost kapitala neprihodujućim kreditima.
Loši su krediti, očekivano, rasli i u 2013. no ne više toliko brzo, pa su ukupni nenaplativi i djelomično naplativi plasmani u godinu dana s 13,93 porasli na 15,63 posto. Opet očekivano, u strukturi je najviše takvih kredita odobrenih poduzećima čiji se udjel u ukupnim lošim plasmanima s oko 25 posto krajem 2012. popeo na malčice više od 28 posto krajem 2013. U realnom iznosi to je 30,4 milijardi kuna, oko tri milijarde više nego godinu prije.
Sporiji rast opterećivanja bilance
U HNB-u očekuju da će oni i dalje opterećivati bilance banaka, ali kao i lani nešto sporijim rastom nego u kriznim godinama prije. Sektor građanstva u nešto je boljem položaju zbog Zakona o potrošačkom kreditiranju koji umanjuje kamate pa i anuitete za otplatu kredita vezanih uz švicarski franak. No isti taj Zakon nosi i novi potencijalni rizik - izbor referentne kamatne stope uz koje banke vežu kamate na kredite.
Prema već objavljenim podacima, stupanjem na snagu novog ZPK-a većina se banaka, 34 posto, odlučila svoje kamate vezati uz euribor ili libor, za koje su u HNB-u i prije stupanja na snagu zakona upozoravali da ima slabu korelaciju sa stvarnim kamatnim troškovima banaka u Hrvatskoj, odnosno da te troškove dobro odražava NRS, kao nacionalna referentna stopa prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora.
No, i uz sve spomenute, kao i rizike koji mogu doći od primjerice i dalje rastućeg javnog duga Hrvatske i zamjetne potrebe za refinanciranjem inozemnog duga, iz HNB-a ističu kako analize otpornosti hrvatskog bankarskog sustava pokazuju da je, zahvaljujući adekvatnim kapitalnim zalihama, on i dalje sposoban amortizirati i malo vjerojatne, ali moguće šokove.