Na današnji dan

Željezna kancelarka: Hrvatska među najvećim dobitnicima Merkeline ere

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Merkel je vodila Njemačku kroz financijsku i europsku dužničku krizu, migrantski val, Brexit i pandemiju, i obilježila hrvatski put u EU

U eri kada su se europskim vrhom smjenjivali predsjednici, premijeri i krize, jedna je političarka ostala konstanta. Na današnji dan, 22. studenoga 2005., predsjednica CDU-a Angela Merkel prisegnula je kao njemačka kancelarka, postavši prva žena i prva osoba odrasla u Istočnoj Njemačkoj na čelu najvećeg europskog gospodarstva. 

Na toj će dužnosti ova doktorica fizike ostati četiri mandata. Odlučila je da se ne kandidira za peti mandat i povukla se iz aktivne politike u 68. godini. Nije izgubila ni jedne izbore. Njemačku je vodila 16 godina, duže od svih svojih suvremenika i dulje od svih njemačkih kancelara osim Helmuta Kohla.

Kontroverze 'kancelarke Europe'

Razdoblje Merkel obilježili su gotovo svi veliki europski izazovi s početka 21. stoljeća. Vodila je Njemačku kroz globalnu financijsku krizu 2008., europsku dužničku krizu, migrantski val 2015., Brexit i pandemiju covida-19. U tom je razdoblju Njemačka učvrstila položaj najjačeg gospodarstva Europske unije, a Merkel stekla reputaciju najutjecajnije europske političarke i svojevrsne 'kancelarke Europe', a Forbes ju je proglašavao najmoćnijom ženom na svijetu.

No njezino nasljeđe nije bez kontroverzi. Odluka da Njemačka 2015. otvori vrata velikom broju izbjeglica izazvala je duboke političke podjele i pridonijela usponu desnog populizma. Kritike su se odnosile i na njezinu energetsku politiku, osobito na zatvaranje nuklearki i oslanjanje Njemačke na ruski plin te potporu projektima poput Sjevernog toka. Nakon ruske invazije na Ukrajinu mnogi su upravo u tome vidjeli jednu od najvećih strateških pogrešaka Merkeline ere.

Važna lobistica za Hrvatsku

Za Hrvatsku je Njemačka više od strane države. Hrvatska ju je smatrala svojevrsnim mentorom, što je posebno došlo do izražaja u vrijeme osamostaljivanja, uz neprocjenjivu podršku Kohla i posebno njegovog vanjskogpolitičkog ministra Genschera. I Merkel je bila u Kohlovoj vladi, a s njim se razišla nakon afere s crnim fondovima CDU-a i preuzela stranku. Kad je preuzela kancelarsku poziciju za Hrvatsku je značila mnogo više od jedne strane državnice. Gotovo cijeli hrvatski europski put odvijao se tijekom njezina mandata. 

S Ivom Sanaderom surađivala je u vrijeme pristupnih pregovora, kada je Hrvatska pokušavala izboriti mjesto u europskoj obitelji. Njemačka je tada bila među najvažnijim državama koje su podupirale hrvatsku europsku perspektivu.

Vrhunac hrvatsko-njemačkih odnosa tijekom njezina mandata dogodio se za vlade Jadranke Kosor. Merkel je u kolovozu 2011. posjetila Zagreb nekoliko mjeseci nakon završetka hrvatskih pregovora s Europskom unijom te Hrvatsku javno istaknula kao primjer drugim državama jugoistočne Europe na njihovu europskom putu. U tom je trenutku izgledalo da su odnosi dviju država bolji nego ikad.

Sukob s Milanovićem

No ubrzo nakon toga uslijedio je i najozbiljniji spor Zagreba i Berlina nakon hrvatskog osamostaljenja. Neposredno uoči formalnog ulaska Hrvatske u Europsku uniju izbila je kriza zbog tzv. 'lex Perković', kojim je lijeva vlada Zorana Milanovića pokušala ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga. U Njemačkoj je to doživljeno kao pokušaj zaštite bivših jugoslavenskih obavještajaca Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, koje je njemačko pravosuđe tražilo zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.

U tom je kontekstu posebno odjeknuo izostanak Merkel s proslave hrvatskog ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013. u Zagrebu. Iako nikada nije službeno povezan s tim sporom, njezin nedolazak mnogi su protumačili kao jasnu poruku nezadovoljstva Berlina tadašnjoj hrvatskoj vladi. Kasniji odnosi Merkel i Milanovića ostali su hladni.

Novo približavanje s Plenkovićem

Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo Vlade odnosi Hrvatske i Njemačke ponovno su se približili. Merkel ga je primila u Berlinu ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, a 2019. ponovno je posjetila Zagreb. Podržavala je hrvatske ambicije za ulazak u Schengen i europodručje te blisko surađivala s hrvatskom Vladom tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine.

Kada je Merkel preuzela vlast 2005., Hrvatska je još pregovarala o članstvu u Europskoj uniji. Kada je otišla 2021., Hrvatska je već bila članica EU-a i pripremala se za ulazak u Schengen i eurozonu. Njezina politička ostavština u Hrvatskoj ne može se svesti samo na Njemačku. 

U mnogočemu, hrvatska europska priča, od pregovora preko članstva do priprema za Schengen i euro, odvijala se upravo u doba Angele Merkel. Zbog toga će njezino ime u Hrvatskoj ostati neraskidivo povezano s ostvarivanjem najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja od osamostaljenja - ulaskom u Europsku uniju.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju