AZTN dobiva nove ovlasti: Kazne do jedan posto prometa tvrtke

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) uskoro bi mogla dobiti znatno šire ovlasti za provođenje inspekcija u hrvatskim tvrtkama zbog sumnji na strane subvencije koje narušavaju tržišno natjecanje. To uključuje pregled poslovnih knjiga, izradu forenzičkih kopija podataka, pečaćenje prostorija te, prema potrebi, postupanje uz asistenciju policije.

Poduzetnicima koji odbiju suradnju ili dostave netočne podatke prijete novčane kazne do jedan posto godišnjeg prometa, dok se za nastavak opstrukcije predviđaju i dnevni penali do pet posto prosječnog dnevnog prometa.

Predviđeno je to Nacrtom prijedloga zakona o provedbi europske Uredbe o stranim subvencijama koje narušavaju unutarnje tržište, koji je Ministarstvo gospodarstva uputilo u javno savjetovanje. Cilj je stvoriti mehanizam za učinkovitiju kontrolu financijskih potpora koje tvrtke dobivaju od država izvan Europske unije, a koje im mogu omogućiti nepoštenu prednost pred konkurencijom na europskom tržištu.

Iako se europska uredba primjenjuje još od srpnja 2023. godine, Hrvatska tek sada donosi nacionalni okvir kojim definira nadležnosti domaćih institucija, postupanje tijekom inspekcija i suradnju s Europskom komisijom. AZTN postaje središnje tijelo za koordinaciju, dok će Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija pružati stručnu i informacijsku podršku.

Kazne i za odbijanje inspekcije

Prema prijedlogu zakona, AZTN će na zahtjev Europske komisije moći ulaziti u poslovne prostorije, na zemljišta i u prijevozna sredstva poduzetnika. Inspektori će pregledavati i kopirati poslovnu dokumentaciju u bilo kojem formatu, uključujući izradu forenzičkih kopija digitalnih podataka, tražiti pisana i usmena očitovanja zaposlenika te pečatiti prostorije.

Prikupljeni materijali moći će se naknadno analizirati i u prostorijama AZTN-a, a ako poduzetnik odbije inspekciju ili se opravdano očekuje da bi je mogao ometati, Agencija će moći zatražiti pomoć policije. Kada je za provođenje inspekcije prema propisima o zaštiti tržišnog natjecanja potrebno sudsko odobrenje, AZTN će prethodno morati pribaviti odgovarajući nalog.

Predviđene sankcije odnose se prvenstveno na nepoštivanje samog postupka. Jednokratnu kaznu do jedan posto ukupnog prometa iz prethodne financijske godine AZTN će moći izreći za dostavu nepotpunih ili obmanjujućih informacija, nedostavljanje dokumentacije na vrijeme, odbijanje inspekcije ili uklanjanje službenog pečata. 

Uz to, Agencija će moći odrediti dnevnu kaznu do pet posto prosječnog dnevnog prometa za svaki radni dan kašnjenja, sve dok poduzetnik ne dostavi tražene informacije ili ne omogući inspekciju. Važno je naglasiti da je riječ o kaznama za nesuradnju i ometanje postupka, a ne o sankcijama za samo primanje strane subvencije, budući da ocjenjivanje utjecaja subvencije na tržište i donošenje mjera za otklanjanje narušavanja ostaje u nadležnosti Europske komisije.

Pod nadzorom i javne nabave te preuzimanja tvrtki

Europska pravila donesena su kako bi se izjednačili uvjeti na tržištu. Dok su državne potpore članica Europske unije već godinama strogo kontrolirane, financijski doprinosi iz trećih zemalja ranije nisu podlijegali jednakom nadzoru.

Prijave stranih financijskih doprinosa obvezne su kod velikih preuzimanja i spajanja ako je promet relevantnog poduzetnika u Europskoj uniji najmanje 500 milijuna eura, a uključeni poduzetnici u prethodne tri godine primili su više od 50 milijuna eura stranih financijskih doprinosa.

Kod javnih nabava obveza prijave postoji za postupke procijenjene vrijednosti od najmanje 250 milijuna eura, uz ispunjenje dodatnih uvjeta, uključujući najmanje četiri milijuna eura financijskih doprinosa iz pojedine treće države tijekom prethodne tri godine.

Europska komisija može istraživati moguće narušavanje tržišnog natjecanja i izvan tih pragova, a pod određenim uvjetima može zatražiti i prijavu transakcija ili postupaka javne nabave koji ih ne dosežu. Pritom se stranim financijskim doprinosima ne smatraju samo izravne potpore, već i zajmovi, dokapitalizacije, porezne olakšice i drugi oblici financijskih pogodnosti.

No svaki takav doprinos ne predstavlja nužno subvenciju koja narušava tržišno natjecanje.

Da pravila nisu samo teorija, pokazuju i nedavni potezi Bruxellesa, poput pokretanja detaljne istrage planiranog preuzimanja njemačke tvrtke CECONOMY, vlasnika trgovačkih lanaca MediaMarkt i Saturn, od kineskog JD.coma, te službenog očitovanja upućenog kineskoj internetskoj platformi Temu zbog sumnje u ometanje inspekcije.

Gradovi i županije morat će prijavljivati sumnjive subvencije

Novi zakon uvodi i obvezu dostavljanja informacija o mogućim stranim subvencijama. Državna tijela, gradovi, županije i pravne osobe s javnim ovlastima morat će AZTN-u proslijediti raspoložive informacije i dokaze o subvencijama koje bi mogle narušavati unutarnje tržište, a takve će informacije moći dostaviti i građani, tvrtke te udruge.

Ministarstvo gospodarstva predlaže donošenje zakona po hitnom postupku, iako se europska uredba izravno primjenjuje još od srpnja 2023. godine. Hrvatska tako tek nakon više od tri godine uređuje nacionalne nadležnosti i postupke potrebne za njezinu provedbu. 

Javno savjetovanje traje do 15. studenoga, a predviđeno je da zakon stupi na snagu osmoga dana od objave u Narodnim novinama.