Bechtel i Enron u Hrvatskoj: Cijena američkog aranžmana iz 1999.

U Zagrebu su 30. ožujka 1999. hrvatski ministar financija Borislav Škegro i američki veleposlanik William Montgomery potpisali sporazum koji je tada bio jako značajan za Hrvatsku. Naime, to je bio dokaz približavanja dviju država.

Hrvatskoj je najavljeno američko državno jamstvo za kredit od 228 milijuna dolara za cestogradnju, a u istom političkom paketu naviješten je i Enronov ‘pilot-projekt’ kombinirane termoelektrane Jertovec.

Dalmatinu ugovorio HDZ…

Cestarski dio sporazuma operacionaliziran je već u lipnju, ali u drugačijem obliku. Vlada potpisuje s američkim Bechtelom bez međunarodnog natječaja ugovor za gradnju 147 kilometara autoceste A1 Bosiljevo – Sveti Rok, težak oko 990 milijuna dolara. Američko državno jamstvo više se ne spominje. 

Kasnije je i sam potpisnik s hrvatske strane, ministar Jure Radić, priznao da je to bilo oko 30 posto više nego da se išlo na natječaj, ali da je to bila 'cijena dobrih odnosa sa SAD-om'.

… Gradnja pala na SDP i partnere…

Tuđmanova smrt i politička smjena vlasti za pola godine su donijeli novu dinamiku: SDP-ovi ministri hrvali su se s rokovima, izmjenama i dodacima. Retorika ‘preplaćenog’ tu je postalo opće mjesto.

Amerikanci su usput u Hrvatskoj ilegalno vadili kamen koji su ugrađivali u cestu i masno ga opet naplaćivali. U 14 prekršajnih postupaka Državni inspektorat ustanovio je štetu veću od 110 milijuna kuna. Bechtel je trebao graditi i još jednu preplaćenu cestu, Zagreb – Sisak, ali 'velikodušno' je​ odustao; za dvadeset milijuna dolara, koliko mu je istodobno plaćeno nagrade za ubrzavanje radova na Dalmatini.

…Vrpcu prerezao HDZ-ov premijer Sanader

Epilog na asfaltu: A1 je ipak završena. Tuđmanov HDZ radove je ugovorio, Račanov SDP s partnerima gradio, a svečano ju je otvorio HDZ-ov premijer Ivo Sanader 26. lipnja 2005. Ukupno 380 kilometara stajalo je oko tri milijarde dolara (bez PDV-a). Od toga je Bechtel izgradio temeljni ‘lički’ paket Bosiljevo–Sveti Rok (147 km).

Bechtelov odlazak iz Hrvatske

Spor s Bechtelom kulminirao je 2004. oko dodjele dionice Dugopolje–Šestanovac bez natječaja i najave otkaza kad je Vlada inzistirala na natječaju. Bechtel 2005. odlazi iz Hrvatske. Njegova podružnica brisana je iz Sudskog registra tek 2019. U toj godini do 10. lipnja nije ostvarila ni kune prihoda, a iskazala je gubitak od 38,25 milijuna eura.

Što je bilo s Jertovcem?

Samo par tjedana nakon potpisivanja s Bechtelom, 23. lipnja 1999. HEP i Enron potpisuju ugovor za kombiniranu TE Jertovec (150–240 MW): Enron gradi, 20 godina prodaje HEP-u, potom elektrana prelazi HEP-u; ukupno (investicija + 20-godišnji otkup) više od 1,1 milijarde DEM.  

Račanova vlada 2000. pokušava ugovor promijeniti na drugu lokaciju, prema tržišnom modelu, isključivo na plin. Protokol o izmjenama parafiran je 10. lipnja 2000. u Houstonu. No povratkom u Zagreb ispostavlja se da je nova lokacija problematična, a povratak na stari ugovor – zbog cijene plina i ‘take-or-pay’ – još gori. Jertovec nikad ne kreće.

Hrvatsku spasio Enronov bankrot

Hrvatska je imala sreće jer je u prosincu 2001. uslijedio bankrot Enrona – najveći korporativni slom u SAD-u dotad. Priča s Jertovcem dobiva prirodan kraj: nema investitora i njegovih potraživanja po ugovoru, nema kredita, nema elektrane. Jertovec postaje učionica političke zrelosti: ne potpisuješ 20-godišnji ‘take-or-pay’ s nekim tko neće postojati već iduće zime. 

Iz američko-hrvatskog protokola od 30. ožujka 1999. može se zaključiti da je 'Bechtelova' cesta (bila) preskupa – ali postoji, a 'Enronova' elektrana (bila) je najjeftinija moguća — jer nikada nije izgrađena. Ponekad je i ‘nula’ najbolji fiskalni ishod.