Predstavljen državni proračun: potrošnja raste, gospodarstvo usporava
Tomislav Ćorić
Za mirovine, plaće i naknade više od 22 milijarde eura, uz očekivani rast gospodarstva od 2,1 posto i zaduživanje do 9,7 milijardi
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2027. planirani su na 37,28 milijardi eura, a rashodi na 41,47 milijardi eura, predstavio je Tomislav Ćorić na sjednici Vlade. Proračunski plan temelji se na očekivanom rastu gospodarstva od 2,1 posto, uz usporavanje inflacije na 2,7 posto i povećanje zaposlenosti od 0,8 posto.
U odnosu na ovogodišnjih 36,57 milijardi eura, prihodi bi trebali porasti za 710 milijuna eura, zahvaljujući nastavku rasta gospodarske aktivnosti te većim prihodima od poreza i doprinosa. Na rashodovnoj strani Ćorić je naveo povećanje od 879 milijuna eura, ponajprije zbog usklađivanja mirovina, rasta prava zaposlenih u javnom sektoru i većih socijalnih davanja.
Razlika između planiranih prihoda i rashoda državnog proračuna iznosi 4,19 milijardi eura. Na razini konsolidirane opće države, koja obuhvaća širi krug javnih institucija, Vlada planira deficit od 2,9 posto BDP-a. Udio javnog duga trebao bi se smanjiti s ovogodišnjih 55,5 na 55,3 posto BDP-a u 2027., a daljnji pad predviđen je i u sljedeće dvije godine.
– Postizanje fiskalne discipline i kreiranje stabilnog makroekonomskog okvira držimo i u narednoj godini osnovnom pretpostavkom za kreiranje gospodarskog rasta – istaknuo je Ćorić ddajući da projekcije do 2029. predviđaju zadržavanje deficita opće države ispod tri posto BDP-a.
Očekivani gospodarski rast od 2,1 posto nešto je niži od procijenjenih 2,3 posto za ovu godinu. Glavni pokretači trebali bi ostati osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital. Prema Ćorićevim riječima, Hrvatska bi i iduće godine trebala rasti osjetno brže od trenutačno projiciranih stopa za Europsku uniju i europodručje.
Za investicijsku aktivnost važna će biti sredstva iz europskih fondova. Iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. planira se povlačenje 3,4 milijarde eura, u odnosu na ovogodišnjih 2,6 milijardi. Istodobno se u završnoj fazi investicijskog ciklusa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti računa na oko 900 milijuna eura. Završetak tih aktivnosti odrazit će se i na raspodjelu novca među resorima.
– Umanjenje stavki pojedinih ministarstava u ovom proračunu za 2027. godinu proizlazi isključivo zbog dovršetka aktivnosti na realizaciji programa iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dobrim dijelom i iz dovršetka projekata protupotresne obnove – rekao je Ćorić.
Prioritet prometna i komunalna infrastruktura
Investicijskoj aktivnosti trebali bi pridonijeti i projekti Hrvatskih cesta te vodno-komunalna infrastruktura Hrvatskih voda. Za Hrvatske autoceste u 2027. predviđen je višak od 134,5 milijuna eura.
Najveći resorni proračun, nešto veći od 14,2 milijarde eura, imat će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Ministarstvu zdravstva namijenjeno je 5,125 milijardi eura, a resoru znanosti, obrazovanja i mladih 4,944 milijarde. Za Ministarstvo obrane predviđeno je 2,053 milijarde eura.
Ukupna izdvajanja za mirovinska prava, plaće zaposlenih u javnim službama i socijalne naknade premašit će 22 milijarde eura. Za populacijske, obiteljske i demografske mjere planirano je više od 1,1 milijarde, a za priuštivo stanovanje i poboljšanje uvjeta stanovanja više od 230 milijuna eura.
Među razvojnim prioritetima Ćorić je izdvojio prometnu i komunalnu infrastrukturu te regionalni razvoj, za koje je predviđeno 1,4 milijarde eura. Za istraživanje, razvoj i konkurentnost gospodarstva planira se oko 600 milijuna eura, koliko i za zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu. Za potresnu obnovu namijenjeno je nešto manje od 500 milijuna eura.
– Prijedlog proračuna za 2027. godinu Republici Hrvatskoj u okviru naših politika nosi snažan i razvojni, ali i socijalni karakter – poručio je Ćorić.
Prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna omogućuje zaduživanje državnog proračuna do 9,7 milijardi eura, uz planiranu otplatu glavnice državnog duga od 5,8 milijardi eura. Izvanproračunski korisnici mogli bi se zadužiti do 442,5 milijuna eura, dok je otplata glavnice njihova duga predviđena na 240,1 milijun. Planirana državna jamstva iznose do 440 milijuna eura.
